Raste udio kunske štednje, iako je eurska premoćna

 

Prosječni je mjesečni iznos koji ispitanici u IMAS-ovu istraživanju štede 473 kune i 10% je veći nego lani. Pritom muškarci štede oko 20% više

Osim što zbog niskih kamata pada interes za oročavanje, manji su nego u prethodnim razdobljima i iznosi koji se pripisuju glavnici, što smanjuje ukupnu visinu depozita.

Iako su kamate na štednju u kunama veće nego na eure, štednja u eurima još uvijek premoćno nadmašuje kunsku – još od kraja 2015. vidljiv je jasan trend smanjenja oročenih depozita gdje ponajprije glavni razlog moramo tražiti u smanjenju kamatnih stopa, što je posljedica ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i HNB-a.

Naime, prosječna kamatna stopa na oročene kunske depozite stanovništvu pala je s 2,15 posto s kraja 2015. na 1,03 posto u kolovozu ove godine, a prosječna kamata na devizne depozite kliznula je s 1,52 posto na 0,40 posto u istom razdoblju – komentira Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja Addiko Bank. Kaže da građani stoga svoje oročene depozite preusmjeravaju u alternativne oblike likvidne imovine, dok su drugi jednostavno svoje depozite preusmjerili na transakcijske račune.

– Iako je vidljiv pad oročenih depozita, ukupni depoziti banaka zapravo su veoma stabilni. Stoga nema bojazni da bankama pada baza iz koje plasiraju kredite – pojašnjava Stojić. Makroekonomist Erste banke Alen Kovač ističe da se, istodobno s padom oročene i rastom štednje po viđenju, odvija i rast udjela kunske štednje.

Kod onih koji štede, pokazalo je istraživanje agencije IMAS za Erste grupu, rastu iznosi koje izdvajaju. Prosječni je mjesečni iznos koji ispitanici štede 473 kune i 10 posto je veći nego lani. Pritom muškarci uštede oko 20 posto veće iznose od žena – 519 kuna. Oko 25 posto ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije, i to zbog povećanih prihoda kućanstva (59 posto), a potom i drugih razloga kao što su pronalaženje novog posla (10 posto), štednja za buduću kupnju (5 posto) te kupnju ili gradnju nekretnine. Potiču se dulja oročenja.

Depoziti građana u PBZ-u na kraju rujna iznose oko 39 milijardi kuna, s udjelom u ukupnim depozitima banke od oko 70 posto. Kunska štednja veća je od četiri milijarde kuna, što je oko 20 posto ukupno oročene štednje građana. U eurima štedi 75 posto klijenata, u ukupnom iznosu od 18 milijardi kuna, u dolarima oko pet posto, a u švicarskom franku oko jedan posto. Ukupna štednja građana po viđenju u PBZ-u premašila je 15 milijardi kuna, a kamatna stopa na štednju po viđenju na transakcijske račune je 0,01 posto, a na štedne uloge 0,10 posto.

Na kunsku štednju u iznosima do 50 tisuća kuna kamate su od 0,34 do 1,58 posto na oročenja do godinu dana i od 1,69 do 2,08 posto za razdoblja dulja od jedne godine. Za iznose od 50.000 do 200.000 kuna kamata je od 0,39 do 1,69 posto na oročenja do godinu dana i od 1,80 do 2,19 posto za razdoblja dulja od godine. Za depozite veće od 200.000 kuna kamata je od 0,45 do 1,80 posto do godinu dana i od 1,86 do 2,30 posto za razdoblja dulja od godine. Za štednju u eurima, za depozite do 5000 eura kamata je od 0,12 do 0,22 posto na oročenja do godinu dana te od 0,28 do 0,38 posto za razdoblja dulja od godinu dana. Od 5000 do 25.000 eura kamata je od 0,12 do 0,28 posto do godinu dana te od 0,33 do 0,44 posto za razdoblja dulja od godine. Za depozite koji premašuju 25 tisuća eura kamata je od 0,12 do 0,39 posto do godinu dana i 0,44 do 0,55 posto za razdoblja dulja od godine.

Struktura depozita u Zagrebačkoj banci u skladu je s kretanjem udjela deviznih i kunskih depozita u ukupnom bankarskom sektoru; oko 75 posto štednje građana im je u devizama. Za oročenja u euru do 12 mjeseci kamata je od 0,06 do 0,24 posto, dok se za oročenja na 48 mjeseci penje na 0,45 posto. Za kunsku štednju do 12 mjeseci raspon je od 0,20 do 0,99 posto, kod oročenja na 48 mjeseci 1,65 posto.

U Addiko Banku kažu da im ukupna štednja raste, i to najviše zahvaljujući depozitima pravnih osoba, dok štednja građana varira i trenutačno je na istoj razini kao na početku godine. U devizama štedi oko 80 posto klijenata, u kunama preostalih 20 posto. Štednja stranaca ili, bankarskim rječnikom rečeno, nerezidenata iznosi pet posto ukupne štednje svih fizičkih osoba.

Više od dvije trećine klijenata ima dugoročnu štednju, na rokove dulje od godinu dana, a sve je veći udio onih koji prelaze na štednju a vista, putem e-knjižice, uz kamatnu stopu za kune od jedan posto, za eure 0,50 posto i za dolare 1,25 posto. Na štednju u eurima do 5000 eura i rok do godinu dana kamata je od 0,10 do 0,20 posto, na rokove dulje od godinu dana od 0,40 do 0,50 posto. Jednake su kamate i za iznose do 25 tisuća eura, a za depozite koji premašuju 25 tisuća eura do godinu dana raspon je od 0,15 do 0,30 posto, a za duljee rokove od 0,50 do 0,60 posto.

U kunama je kamata za iznose od 5000 do 35.000 kuna do godinu dana od 0,40 do 1,50 posto, za dulje rokove 1,60 posto, a ostaje ista i za iznose veće od 200 tisuća kuna. U OTP-u je udio kunske štednje 28 posto, eurske 59 posto. Na kunsku štednju do godinu dana kamate su do 1,20 posto, na pet godina 1,70 posto. Na štednju u eurima dulju od 12 mjeseci kamata je 0,25 posto.

Za više usluga veće kamate U Splitskoj je banci čak 78,5 posto ukupnih oročenih depozita građana u eurima, 12,9 posto u kunama, a u švicarskim francima 0,5 posto. Udio štednje s ročnošću duljom od dvije godine je 9,4 posto ukupne depozitne baze, odnosno 23,6 posto oročenih depozita, i konstantno se smanjuje. Udio štednje nerezidenata iznosi 5,7 posto.

Na oročenu štednju u kunama od najmanje 1800 do 185 tisuća kuna za oročenja do 12 mjeseci fiksna im je kamata od 0,30 do 1,20 posto, od 40 mjeseci raste do 1,70 posto. Za eure, od 250 do 25 tisuća eura, do godinu dana kamate su od 0,02 do 0,25 posto, što je istodobno i najviša redovna kamata. Klijent može dobiti 0,30 postotnih bodova veću kamatu ako koristi određene proizvode banke. Za depozite po viđenju kamata je 0,01 posto.

Za štednju u kunama kamate su u RBA od 0,85 do 2,33 posto za rokove do 12 mjeseci, a za 24 mjeseca rastu na 2,69 posto. Za eursku štednju do 10.000 eura raspon kamata je od 0,05 do 0,70 posto do 12 mjeseci, za rokove dulje od 24 mjeseca 0,86 posto. Za iznose veće od 10.000 eura raspon kamata je od 0,10 do 0,87 posto do 12 mjeseci, za 24 mjeseca jedan posto. Klijenti RBA ostvaruju pravo na dodatak na kamatne stope do 0,20 postotnih bodova za sve oročene depozite u kunama i euru, i to za štednju u eurima 0,15 postotnih bodova za kamatne stope na rokove oročenja dulje od tri mjeseca do 12 mjeseci te 0,20 postotnih bodova za kamatne stope na rokove oročenja od 12 do 36 mjeseci. Za kunsku štednju dodatak od 0,10 bodova ide na kamatne stope za oročenja od tri do šest mjeseci, a 0,15 bodova za oročenja od 13 do 36 mjeseci.

Depoziti građana u Erste banci iznosili su u rujnu oko 27 milijardi kuna, a su u isto vrijeme lani iznosili su 26,5 milijardi kuna. Nešto više od 80 posto građana štedi u stranoj valuti, od čega se gotovo 90 posto odnosi na štednju u eurima, a 10 posto na sve ostale valute. Krajem rujna ove godine štednja građana u eurima iznosila je gotovo 14 milijardi kuna, dok je štednja u kunama iznosila oko tri milijarde kuna. Štednja u američkim dolarima iznosila je milijardu kuna. Aktivna štednja prilagođena je klijentima koji žele mjesečno izdvajati određene iznose na štednju s početnim ulogom od 100 kuna.

Na štednju obračunavaju i premiju po isteku oročenja. Kamata za standardnu štednju u kunama za sve iznose je od 0,30 do dva posto, s time što je 0,60 posto za oročenja od šest do 12 mjeseci, 1,3 posto za rokove dulje od 12 mjeseci, a dva posto za oročenja duljaa od 60 mjeseci. U eurima su ti rasponi od 0,10 posto do jedan posto: za rokove duljee od 12 mjeseci je 0,35 posto, a jedan posto je za oročenja na više od 60 mjeseci. Primjećuju uzlazni trend ugovaranja štednji duljih ročnosti. Udio oročenih depozita stranaca je pet posto, što je oko 2000 stranih štediša. Na kraju rujna udio a vista depozita kod stanovništva iznosio je 28 posto, a udio oročenih depozita 68 posto.

U HPB-u su na kraju rujna ukupni depoziti iznosili 16,4 milijarde kuna, od čega je 55 posto depozita građana, a 45 posto tvrtki. Udio kunske štednje je 49 posto, štednje u eurima 47 posto. Kamate na oročenu štednju u kunama u rasponu su od 0,25 do 1,50 posto za oročenja do godinu dana, a za ročnosti do 36 mjeseci penju se na 1,85 posto. Za štednju u eurima, za iznose do 25 tisuća kuna, raspon kamata je od 0,10 do 0,40 posto za štednju do 12 mjeseci, a za 36 mjeseci 0,55 posto. Za veće iznose i rok od tri godine kamata raste do 0,65 posto.

 

 

 

Izvor: www.vecernji.hr, 01.11.2017.

Objavljeno: 3.11.2017.
Pogleda: 56
Tagovi: financijske institucije, štednja