Novac nije krumpir: Zašto su negativne kamate i jeftini krediti loši za vas

 

Stvari za kojima žudimo imaju svoju cijenu. Samo loše stvari, kao što je otrovni otpad, imaju negativnu cijenu, a to je ekvivalent naknade koju plaćamo onom tko je spreman pobrinuti se da on nestane. Znači li to da negativne kamatne stope utjelovljuju nov pogled na novac – da se on ‘pokvario'?

U tržišnim gospodarstvima novac je mjera vrijednosti dobra i usluga. A kamatna je stopa cijena takve metrike – dakle samog novca. Kada je cijena nula, potpuno je svejedno drži li se novac pod madracem ili posuđuje jer nema troškova za držanje ili posuđivanje novca.

Ali kako cijena novca – koji, na kraju krajeva, pokreće svijet ili, po Marksovim riječima, ‘pretvara sve moje nesposobnosti u njihovu suprotnost' – može biti nula? I kako ikad može postati negativna, kao što danas jest u velikom dijelu globalnog gospodarstva, a svjetski bogataši ‘podmićuju’ vlade kako bi od njih posudile više od 5,5 trilijuna dolara.

Odgovor može biti samo onog tipa kojeg se ekonomisti gnušaju: filozofski, politički i tako nesvodiv na uredna pozitivistička objašnjenja. Drugim riječima, odgovor se tiče same suštine novca.

Ponuda i potražnja za novcem
Na poljoprivrednom tržištu prodavači s mnogo neprodanih krumpira počinju spuštati cijenu dok se ne dosegne razina (doduše, možda veoma niska, ali još uvijek pozitivna) na kojoj se kupuju krumpiri. Nasuprot tome, od globalne financijske krize iz 2008. svaki put kad bi se smanjila cijena novca potražnja za njim bi pala i došlo bi do pretjeranog rasta štednje. Novac očito nije krumpir niti bilo koja druga dobro definirana ‘stvar'.

Da bismo razumjeli kako novac može biti vrhunska roba naših društava a da istodobno dosegne negativnu cijenu, korisno je započeti shvaćanjem da, za razliku od krumpira, novac nema vlastitu unutarnju vrijednost. Njegova korisnost proizlazi iz onog što njegov vlasnik može natjerati druge da rade. Kod novca se, da se podsjetimo Lenjinove definicije politike, radi o tome ‘tko kome što radi'.

Zamislite da ste poduzetnik s novcem u banci ili da postoji banka koja jako želi posuditi velike svote novca radi ulaganja u vaš biznis. Provodite besane noći pitajući se biste li trebali uložiti u novi proizvod, odnosno trebate li iskoristiti to što imate pristup novcu kako biste cijelu svitu drugih ljudi natjerali da rade u vaše ime. U današnjoj Velikoj Deflaciji ono što vas najviše brine je buduća kupovna moć i raspoloženje vaših kupaca. Hoće li moći i htjeti kupiti vaš proizvod u dovoljnim količinama i po dovoljno visokoj cijeni.

Što rade Mario i Janet

Zamislite da, iscrpljeni tako od pomanjkanja sna, upalite radio ili televiziju i čujete kako Janet Yellen, predsjednica američkih Federalnih rezervi, ili Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB), razmatraju daljnje spuštanje kamatnih stopa. Hoćete li se veseliti tome što će vaši troškovi financiranja vjerojatno pasti? Hoćete li biti dovoljno motivirani da uložite vlastiti novac sad kad zarađuje niže (ili čak negativne) kamate.

 

 

Izvor: www.tportal.hr, 24.08.2016

Objavljeno: 25.8.2016.
Pogleda: 891
Tagovi: financijske institucije, krediti