Neuredni dužnici zadržali kredite u francima

 

Svaki drugi preostali kredit u francima nenaplativ, 43 tisuće dužnika koji su prihvatili konverziju dobilo 1,1 milijardu kuna pretplate.

Zadnjeg dana ožujka u bilancama banaka ostalo je 4,7 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, pet puta manje nego što je bilo franačkih kredita (23,6 milijardi kuna) uoči konverzije!

Digli ruke od svega

Glavninu preostalih kredita, 3,38 milijardi kuna, drži stanovništvo, i to uglavnom kao stambeni kredit. Tvrtke nisu bile obuhvaćene konverzijom i one i nadalje duže oko 1,3 milijarde kuna kredita u CHF. Vlada je nedavno objavila da je nakon konverzije CHF kredita u eurske dug stanovništva smanjen za 6,6 milijardi kuna, a povrh otpisa trećine duga, oko 43 tisuće dužnika dobilo je i oko 1,1 milijardu kuna povrata za preplaćene kamate.

Hrvatska narodna banka u najnovijem izvještaju o stanju kredita po valutama na dan 31. ožujka navodi da su zadnjeg dana ožujka građani imali još 3,1 milijardu kuna stambenih kredita u CHF, dok je vrijednost stambenih eurskih kredita nakon konverzije skočila za deset milijardi kuna. Premda je do tog datuma većina banaka provela konverziju, bilo je i ponovljenih izračuna pa je moguće da će se svota preostalih franačkih kredita još smanjivati, no posve je sigurno da još neko vrijeme neće nestati iz bankarskih bilanci.

Svaki drugi dužnik koji je ostao u francima prestao je vraćati kredit, pa sad banke moraju presjeći što dalje s 1,7 milijardi kuna takvih problematičnih kredita. Uoči konverzije, vrijednost kredita nominiranih u francima koje građani nisu mogli vraćati bila je 3,6 milijardi kuna, što znači da je polovica njih prebacila kredit u eurski, dok su ostali digli ruke od svega. Konverzija je uključivala i 1,1 milijardu kuna potrošačkih kredita u CHF od kojih se 31. ožujka zadržalo 276 milijuna kuna, od kojih je 78 posto problematičnih.

Krediti po karticama uredni

Generalno, prvi put nakon višegodišneg rasta došlo je do pada udjela loših kredita na 16 posto, većinom kod tvrtki kao rezultat čišćenja bilanci i otpisa dugovanja u predstečajnim nagodbama. Unazad pola godine, vrijednost svih kreditnih plasmana pala je za 12 milijardi kuna, od čega je polovica otpisana u konverziji.

Najmanje je oscilacija kod potrošačkih kredita stanovništva koji se drže na 50-ak milijardi kuna, no ljudi su nešto oprezniji s kratkoročnim zaduženjima jer se za stotinjak milijuna smanjila zaduženost po kreditnim karticama (iznosi 3,6 milijardi kuna) kao i ulasci u dopušteni minus koji su pali na 7,88 milijardi kuna. Ako se ne računa država koja sve svoje obaveze vraća na vrijeme, najuredniji su dužnici ljudi koji se zadužuju preko kreditnih kartica jer je kod njih udio nevraćenih kredita samo 3,66 posto, za razliku od 12 posto građana u minusu koji su prestali vraćati milijardu kuna koje su potrošili ulaskom u crveno.

 

Izvor: www.poslovni.hr

Objavljeno: 3.6.2016.
Pogleda: 348
Tagovi: financijske institucije, krediti