Nacrt ovršnog zakona korak unazad i kontra Unije

 

EU direktiva predviđa barem jedan brzi izvansudski mehanizam, a RH ga ukida.

S važnom Direktovom EU koja je u parlamentarnoj proceduri, s ciljem rješavanja problema visokih razina loših kredita i sprječavanja mogućeg nakupljanja u budućnosti - to se smatra ključnim za dovršetak bankarske unije, u koliziji je naš nov koncept ovrhe na temelju vjerodostojne isprave predviđen nacrtom novog Ovršnog zakona (OZ). Direktiva o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala trenutno je u matičnom Odboru u Europskom parlamenta, donošenje se planira na jesen, a između ostalog predviđa uvođenje koncepta ubrzane izvansudske naplate kolaterala u obliku pokretne i nepokretne imovine koji poduzetnici daju kao instrumente za osiguravanje kredita.

To znači da će države članice morati imati najmanje jedan brzi izvansudski mehanizam naplate jamstava koji mogu koristiti osigurani kreditori. S druge strane, Hrvatska trenutno ima takvu proceduru, ali će je izmjenama OZ-a nepotrebno izgubiti, kažu mnogi pravni stručnjaci, uključujući profesora Mihajla Diku. Nacrtom Ovršnog zakona predviđa se povratak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave pod ingerenciju sudova, što znači raskid s praksom izvansudskog ovršnog mehanizama uspostavljenog preko notarijata za nesporne ovrhe radi rasterećenja sudova, od strane radne skupine kojoj je na čelu prije 15-ak godina bio upravo profesor Dika. Za novi koncept Dika kaže da je korak unazad, jer se provodi rejudicijalizacija ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

Nasuprot tome, za navedeni prijedlog Direktive kaže da je na tragu svega što je Hrvatska anticipirala na temelju uvođenja javnobilježničke ovrhe, zadužnice koja vjerovnicima pruža mogućnost da zatraže od Fine ostvarivanje svojih prava bez angažmana suda, javnobilježničkog dobrovoljnog založnopravnog osiguranja i drugih instituta. “Direktiva ohrabruje zakonodavca da razmisli i o uvođenju novih rješenja, umjesto da idemo u suprotnom smjeru EU nastojanja zbog ‘zbunjenosti’ naših zakonopisaca”, kaže Dika. Prema Diki, ohrabrujuća je i nova odluka Suda EU u Luxemburgu, kojom su “dezavuirana sva dosadašnja nastojanja da se sustav ovrhe na temelju vjerodostojne isprave preko javnih bilježnika kvalificira kao protuustavan s aspekta internog javnog poretka” te ističe: “Hrvatskom zakonodavstvu prepušteno je da to pitanje uredi autonomno i neovisno.

Bilo bi mudro zadržati sadašnji sustav kad je u pitanju ovrha koja se provodi u RH, a oni koji bi htjeli ostvariti svoje tražbine u inozemstvu od suda mogu zatražiti izdavanje platnog naloga.” U fokusu Direktive su nenaplativi krediti, a od 4 šira područja za naš sporni nacrt OZ-a osobito su bitna ona koja se tiču poticanja uspostave sekundarnog tržišta, na kojem financijske institucije mogu prodavati svoje nenaplative kredite.

Cilj Komisije je jačanje monetarne unije, kojoj i sami težimo, pa kako bi se osiguralo da je taj ubrzani izvansudski mehanizam za naplatu kolaterala doista brz i učinkovit instrument naplate vrijednosti iz kolaterala, ugovor između osiguranog vjerovnika i poslovnog dužnika trebao bi sadržavati ovršnu ispravu za izravnu naplatu.

To znači klauzulu kojom se ‘preskače’ sud, tj. omogućuje izravna naplata kolaterala u okviru ubrzanog izvansudskog postupka za naplatu kolaterala, bez potrebe ishođenja ovršne isprave od suda. No, što za Ministarstvo pravosuđa znači navedeno rješenje iz Direktive, kako stoje stvari nije njihova briga, pa u tom resoru za sva pitanja skreću na Ministarstvo financija, koje je kažu nadležno za samu Direktivu.

Do zaključenja broja nismo uspjeli dobiti njihov odgovor, dok su ga iz Hrvatske udruge banaka najavili uskoro. Iz Hrvatske javnobilježničke komore poručuju da je “spornim nacrtom Zakona ovršni postupak de facto propisan kao sudski - sud je opće i nadležno tijelo”.

“To što javni bilježnici kao povjerenici suda, Fina ili netko treći provode određene radnje ne znači da rješavaju same predmete. Pritom treba napomenuti da je ovršnih predmeta preko 700.000 godišnje, a da će budući ovršni postupak imati najmanje 10 različitih koraka. Koliko smo upoznati s prijedlogom nove Direktive, države članice će morati imati najmanje jednu ubrzanu izvansudsku sudsku proceduru naplate jamstva. Ovršna isprava moći će biti dijelom ugovora te osiguravati izravnu naplatu bez potrebe ishođenja ovršne isprave od suda. To prema trenutnom spornom nacrtu Ovršnog zakona nije moguće”, zaključuju.

S time se slaže i profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Maganić, pojašnjavajući da javni bilježnici kao povjerenici sudova više neće biti tijela koja samostalno određuju ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (što prema postojećem konceptu jesu) te da je u tom slučaju riječ o isključivo sudskoj ovrsi.

“Međutim, Prijedlog Direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala predviđa ubrzani izvansudski mehanizam za naplatu kolaterala – javnu dražba i privatnu prodaju. U tom se smislu za naplatu kolaterala mogu angažirati i javni bilježnici. Dvojbeno je bi li u slučaju da su javni bilježnici sudski povjerenici u ovršnom postupku mogli biti samostalni nositelji izvansudskog mehanizma naplate kolaterala. Odnosno, ako bi se prihvati koncept Nacrta prijedloga OZ-a 2018., bi li njihova nesamostalnost u ovršnom postupku bila prepreka da budu samostalni nositelji izvansudskog mehanizma naplate kolaterala”, kaže Maganić.

Inače, što se tiče konkretnih posljedica koje mogu pogoditi državu ako ne poštuje obveze preuzete Direktivom, ističe da Komisija može pokrenuti postupak radi povrede prava EU te uputiti predmet Sudu EU, koji može u određenim slučajevima odrediti i novčane kazne.

 

 

Izvor: www.poslovni.hr, 26.4.2019.

Objavljeno: 26.4.2019.
Pogleda: 347
Tagovi: financijske institucije