Na sud se vraća 700.000 predmeta, od ovrha izuzete dnevnice, naknade za odvojeni život...

 

Od konca ožujka prošle godine do 31. svibnja ove godine broj blokiranih građana pao je za 66.021, ili za 20 posto (s njih 325.254 smanjio se na 259.233 blokiranih), a u istom periodu dug blokiranih sa 64,8 milijardi kuna pao je na 23,2 milijarde što je smanjenje za 41,6 milijardi, odnosno za 64 posto.

Pozitivni trendovi bilježe se i u odnosu na poslovne subjekte. Na dan 31. ožujka 2018. u blokadi ih je bilo 23.999, a 31. svibnja ove godine njih 18.683 što je smanjenje za 22 posto ili 5316 tvrtki. U istom periodu njihov se dug i više nego prepolovio. Sa 18,4 milijarde kuna pao je na 8,5 milijardi što je smanjenje za 54 posto ili za 9,9 milijardi.

Ove podatke prezentirao je jučer na užem kabinetu Vlade ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, i to u sklopu prezentacije prijedloga novog Ovršnog zakona koji je danas na Vladi. Bit novog zakonskog prijedloga je da se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vraćaju na sud, ali u ovršnom lancu i dalje ostaju javni bilježnici. Ovakav model trpi niz kritika. Blokirani i drugi protivnici sadašnjeg zakona smatraju da bilježnike treba potpuno izbaciti, a odvjetnici ne razumiju zašto će se dokidati sustav koji se pokazao uspješnim i riskirati da se na sudovima ponovo nagomilaju zaostaci.

 

Digitalizacija
O novom modelu ovrha na temelju vjerodostojne isprave intenzivno se raspravlja od kasne jeseni prošle godine. Zakonski prijedlog je odavno napisan, a savjetovanje sa zainteresiranom javnošću bilo je završeno još u veljači. Nakon toga je bilo nekoliko okruglih stolova i rasprava, ali se zakonski tekst nije upućivao u proceduru dok se nisu pokazali efekti prijašnjih mjera za smanjenja broja blokiranih i njihova duga.

- Oko 700.000 ovršnih predmeta preselit će se na sud i bitno je da imamo sustav u kojemu se na sudovima neće stvarati zaostaci. Važni elementi novoga sustava su uvođenje digitalizacije, uvođenje kontradiktornosti u postupak te obaveza da se građanima predoči kako se protiv njih vodi ovršni postupak - rekao je ministar pravosuđa.

U izmjene Ovršnog zakona krenulo se zbog presuda Suda Europske unije po kojima se u zemljama EU ne postupa na temelju rješenja za ovrhu koji je izdao javni bilježnik nego je prisilna naplata duga moguća samo po odluci suda.

Premda će po novome zakonu ovršni predmeti “šetati” iz odvjetničkih ureda, preko javnih bilježnika do suda i natrag, a i dalje će ih provoditi Fina, u Ministarstvu pravosuđa tvrde da će postupci biti brzi jer se uvode obrasci i elektronička komunikacija. Bošnjaković kaže da će biti i jeftiniji jer nema troškova sastavljanja prijedloga, troškova izdavanja potvrde ovršnosti, kao ni nepredvidivih troškova.

 

Fina glavna
Fina će djelovati pod nadzorom suda, a poslodavci i HZMO neće provoditi ovrhe. Proširena je paleta primanja izuzetih od ovrhe pa sada uz božićnicu, uskrsnicu, regres, jubilarne nagrade, u nju ulaze i novčane prigodne nagrade za rad, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog automobila, naknade za odvojen život i novčane naknade žrtvama kaznenih djela.

Iznos glavnice duga radi kojeg nije dopuštena ovrha na nekretnini podiže se sa 20.000 na 40.000 kuna, a ovrhe na nekretnini ne bi se provodile od 1. studenog do 1. travnja. Visina troškova ovrhe bi se propisala Uredbom Vlade prema vrijednosti predmeta spora. Za sporove do 5000 kuna trošak bi bio 200 kuna plus 30 kuna sudske pristojbe, a za sporove iznad 5000 kuna iznosio bi 300 kuna i 50 kuna sudske pristojbe.

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor kaže da je ovaj zakonski prijedlog gotovo isti kao i prije šest mjeseci.

- Moji su stavovi isti. Ovaj hibridni model nije dobar. Trebalo je ostati na starom ili ovrhe potpuno preseliti na sud - kaže Kosor. Dodaje i kako treba posebnim zakonom regulirati rad Agencija za prisilnu naplatu potraživanja i staviti ih pod nadzor Hanfe te promijeniti redoslijed otplate duga tako da se najprije plaća glavnica, pa troškovi, a onda kamata.

Kosor kaže kako će predložiti da se dug radi kojeg nije moguća ovrha nad nekretninom podigne na 70.000 kuna, kao i da se iz odredbe koja zabranjuje deložacije izbriše mogućnost iznimke. Ističe, međutim, kako novi zakon ima i dobrih rješenja, od elektronske komunikacije, fiksiranja troškova Fine, ukidanja fiducija, izbacivanja čeka i mjenice, širi krug primanja koja su izuzeta iz ovrhe te bolje informiranje dužnika.

U odnosu na primjedbu koalicijskog partnera da treba regulirati rad agencija za prisilnu naplatu potraživanja, ministar Bošnjaković kaže da je premijer Andrej Plenković na istome stavu, ali da je to područje koje zakonski treba urediti Ministarstvo financija. Na pitanje redoslijeda otplate duga koje je isticala i Odvjetnička komora te upozorila da iz njega proizlazi problem vječno blokiranih, Bošnjaković nije dao odgovor. Samo je kazao da treba vidjeti kakve su u vezi s tim direktive EU.

 

 

 

Izvor: www.novac.jutarnji.hr, 11.7.2019.

Objavljeno: 11.7.2019.
Pogleda: 48
Tagovi: financijske institucije