Mađarski OTP guta Splitsku i ulazi u top 5 bankarskih igrača

 

Najavljenim spajanjem nastaje aktivom četvrti igrač u Hrvatskoj od 43,7 mlrd. kuna.

Višemjesečna šuškanja o preslagivanjima na bankarskom tržištu dobila su i svoju službenu potvrdu: domaći OTP, podružnica vodeće mađarske banke, potvrdio je da preuzima petu po veličini Societe Generale Splitsku banku. Najavljenim spajanjem nastaje aktivom četvrti igrač u Hrvatskoj od 43,7 milijardi kuna i oko 10 posto tržišnog udjela.

U obavijesti dioničarima paralelno odlaslanima na Parišku i Budimpeštansku burzu, mađarska banka najavila je kupnju 100 posto Splitske, a vrijednost transakcije nije objavljena. "OTP banka prisutna je u Hrvatskoj od 2005., a operacije su joj bile kontinuirano profitabilne čak i tijekom financijske krize koja je počela 2008. Financijsko zaključenje transakcije očekuje se u ljeto 2017., kompletna integracija trebala bi se završiti do ljeta 2018.", stoji u obavijesti dioničarima osme po veličini banke koja je krajem rujna imala 15,8 milijardi kuna aktive i 147 milijuna kuna bruto dobiti. Iz Splitske su poručili da će transakcija imati negativan učinak od 240 milijuna eura na prihode francuske grupe u zadnjem kvartalu 2016. te da će deal nakon zaključenja povećati kapital grupe (Tier 1 omjer) za 8,5 postotnih bodova.  
Preuzimanjem Splitske mađarski OTP na čijem na je čelu Balazs Bekeffy, značajno će povećati prisutnost na tržištu, posebno ulaskom u top pet najvećih što je dugo najavljivao kao dio strategije. Pozicije velike trojke - Zagrebačke (26,1%), Privredne (17,9%) i Erste banke (14,4%), ovim potezom ostaju neugrožene. Akvizicija Splitske banke, koja je u devet mejseci ostvarila 390 milijuna kuna dobiti prije poreza, u financijskim krugovima tumači se kao strateški potez OTP-a kojim osigurava profitabilnost na stagnantnom tržištu. U dugom roku hrvatsko tržište ima slabe osnove za rast s obzirom na rastuće troškove regulative i hladnog pogona s jedne strane. S druge, prostora za jači kreditni rast i generiranje prihoda ima u korporativnom sektoru, dok je potencijal segmenta stanovništva ograničen relativno visokim udjelom duga od oko 35 posto prema BDP-u.

Dugoročno u Hrvatskoj nema smisla imati banku s manje od 5 posto tržišnog udjela, a OTP je 'zaglavio' s ispod četiri posto. S ovakvim tržištem nema puno mogućnosti za rast što je najbolje osjetio Sberbank od kupnje Volksbanka. Mađari će ovom odlukom danas žrtvovati kapital, da bi većom profitabilnosti koju će ostvariti bankom s oko 10 posto tržišnog udjela nadoknadio taj trošak i osigurao stabilnu poziciju u budućnosti", smatra dobar poznavatelj bankovnog tržišta.  U HNB-u nisu imali komentara na najavljenu transakciju koju središnja banka tek treba odobriti, no u tom pogledu ne očekuju se zapreke s obzirom da su obje strane dugo prisutne na tržištu.

10 posto
tržišta u Hrvatskoj zauzet će OTP nakon akvizicije Splitske banke
Određene korake mogla bi zatražiti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je zadužena za ocjenu koncentracije, posebno bude li prekoračenja na lokalnoj razini. Na tržištu je takav tip transakcije, u kojoj manja banka preuzima gotovo dvostruko većeg igrača, poprilična rijetkost, no OTP nikad nije skrivao svoje ambicije o rastu. Sudjelovao je, podsjetimo, u dubinskom snimanju HPB-a kada ga je Vlada Zorana Milanovića 2013. neuspješno oglasila na prodaju, no u konačnici nije otišao korak dalje i predao obvezujuću ponudu. Zato je u travnju 2014. krenuo je u preuzimanje Banco Popolare Croatia koja je danas u potpunosti integrirana u poslovanje.

Znači li najnovije preslagivanje među kreditorima potpuno povlačenje francuskog Societe Generalea (neki kažu čak i ubrzanog zakonom o konverziji švicarskog franka) ili je tek korak koji otvara mogućnost ulaska Zagrebačke banke pod kišobran francuske grupacije, ostaje vidjeti. Moguće je da da će Societe Generale prilike za rast tražiti na tržištima s većim potencijalom poput Rumunjske i Poljske s obzirom da su ranije signalizirali da im je strategija za središnju i istočnu Europu fokus na tržišta na kojima se mogu natjecati s najvećim bankama.

Strategija banke u regiji je koncentrirati svoju prisutnost na tržištima gdje se može pozicionirati među vodećim bankama s odgovarajućim opsegom poslovanja, kako bi značajno doprinijela regionalnim prihodima, a najavljeno je da će se i dalje tražiti prilike za konsolidaciju u središnjoj i istočnoj Europi.  Skeptici pak smatraju da je odluka francuske grupacije potvrda interesa da od talijanskog UniCredita preuzmu Zagrebačku banku. I o toj akviziciji se također već mjesecima nagađa, a navodno je već okončano dubinsko snimanje u najvećoj domaćoj banci. Odluka o prodaji Zabe ovisit će o razvoju događaja u susjednoj Italiji, ponajviše o uspjehu šefa UniCredita Jean Pierre Mustiera, Francuza koji dolazi upravo iz SocGena, da prikupi 13,8 milijardi eura potrebnog kapitala. 

 

Izvor: www.poslovni.hr

Objavljeno: 27.12.2016.
Pogleda: 168
Tagovi: financijske institucije, krediti