Linić ruši kamate na bankovne minuse na 10,35%

 

Minusi su se 2013. smanjili za 350 mil. kuna jer su i banke i građani oprezniji

 

 

Prihvati li Vlada novi Linićev prijedlog zakona o kamatama, još jednom će pasti kamatne stope na dopušteni minus, i to na 10,35 posto! Krajem prošle godine građani su bili u minusu sedam milijardi kuna, na što su prema tadašnjim propisima platili oko 808 milijuna kuna kamate! Minusi su uz kartične kredite najskuplji bankarski proizvodi, a banke ih u pravilu odobravaju u trostrukom iznosu mjesečne plaće.

Povijesni minimum

Od siječnja ove godine, nakon promjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, najveća dopuštena kamata na potrošačke kredite spuštena je sa 12 na 11 posto, pa će tim spuštanjem neznatno pasti i zarada banaka, jer će za isti iznos minusa ubrati 744 milijuna kuna kamate. Nakon što se donese novi Zakon o kamatama, što bi trebalo biti do sredine godine, doći će do daljnjeg pojeftinjenja kamata na minuse, jer se mijenja formula za izračun zatezne kamate. U godinu dana bi tako ukupna vrijednost kamata na dopušteni minus od 7 milijardi kuna pala sa 808 na 724 milijuna kuna. Godišnja ušteda na minusu od 10 tisuća kuna bila bi 120 kuna i pala bi s 1155 kuna godišnje na 1035 kuna. Središnja banka izvještava da su se po bankama kamate na minuse lani kretale od prosječnih 11,39 do 11,55%, a zbog zakona su se u siječnju 2014. spustile na 10,63%, što je njihova povijesno najniža vrijednost. Hrvatska je po kamatama na minuse u donjoj polovici zemalja članica EU s kamatom od 10 do 17%, a najjeftiniji su minusi u Austriji, oko 5%.

Tijekom 2013. godine ulasci u minuse smanjili su se za 350 milijuna kuna, jer su i građani i banke postali oprezniji. Minusi su naglo skočili u razdoblju od 2006. do 2012. godine, a najveće zaduženje bilo je u listopadu 2012. kada su dopušteni minusi dosegnuli 7,45 milijardi kuna. Ministarstvo financija namjeravalo je ograničiti minuse na protuvrijednost jedne mjesečne plaće, ali je od toga odustalo zbog negativnih reakcija javnosti i građana. Banke su po zakonu dužne mjesec dana ranije informirati građane o smanjenju ili ukidanju minusa, a ako to čine dužne su im osigurati jednogodišnji kredit za otplatu.

Manje zatezne kamate

Prijedlog zakona o kamatama prošao je javnu raspravu, te bi uskoro mogao biti na sjednici vlade. Prema njemu osnova za izračun zatezne kamate više neće biti eskontna stopa, već referentna stopa HNB-a. Za prvu polovicu 2014. godine zatezna kamata za građane iznosila bi 11,35%, što znači da se može ugovoriti najviša kamata od 10,35 posto. Prema predloženoj formuli, padaju zatezne kamate i za poduzetnike sa 18% na 12,35%.

Izvor: Vecernji.hr

Objavljeno: 5.4.2014.
Pogleda: 5563
Tagovi: financijske institucije