Kuna sve više i u izvorima banaka, dosegla 35,4 posto

 

Od ukupno 324 milijarde kuna izvora, od depozita i transakcijskih računa do primljenih kredita, kunski su potkraj rujna premašili 114,7 milijardi.

Usporedno s nastavkom pada kamatnih stopa na sve vrste kredita, pri čemu je nešto snažniji pad vidljiv kod skupine kredita poduzećima, padaju i pasivne kamate. Polugodišnji zbirni pokazatelji poslovanja banaka koje je objavila Hrvatska narodna banka upućuju na to da su pasivne kamate u cjelini smanjivane i nešto jače; banke su u prvom polugodištu ove godine  u odnosu na prošlu zabilježile porast neto kamatnih prihoda.

Kamatne troškove smanjile su više nego što su im pali kamatni prihodi. S jedne strane, u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile su 8,5 milijardi kuna prihoda od kamata, što je 8,6 posto ili 800 milijuna kuna manje nego lani. Istodobno, kamatni su im troškovi u odnosu na gotovo četiri milijarde kuna u prvoj polovici 2015., u prvom polugodištu ove godine svedeni na tek nešto više od tri milijarde, čime su smanjeni za gotovo četvrtinu, a neto kamatni prihod podebljan je za oko opko 140 milijuna kuna. 

Kamatna razlika 
U opisu recentne kreditne aktivnosti banaka i kretanja depozita, u Biltenu HNB-a se, pak, ističe kako se i tijekom kolovoza i rujna opća kamatna razlika na stanja kredita nastavila lagano rasti.  Premda je na tržištu uočljiv oporavak kreditne aktivnosti (mjereno stvarnim transakcijama, tj. kad se isključi utjecaj konverzije CHF kredita na nominalno stanje kredita), kreditna potražnja očito je još preslaba da bi bankama stvarala kamatni pritisak na privlačenje štednje, a sustav i dalje obilježava izdašna likvidnost. Najnoviji podaci HNB-a, istodobno, potvrđuju već duže vrijeme prisutan trend povećanja udjela (domaćih) depozita u strukturi izvora financiranja, a kao trendno obilježje uočljivi su i pomaci prema porastu udjela kunskih izvora banaka. 

Eurskih izvora 6 mlrd. manje
Od ukupno 324 milijarde kuna izvora sredstava u njihovoj pasivi, od depozita i transakcijskih računa do primljenih kredita, kunski su izvori potkraj rujna premašili 114,7 milijardi ili 35,4 posto.  Početkom godine ukupni su izvori bili podjednaki, ali kunskih je pritom bilo 6 milijardi kuna manje, a njihov je udjel bio nešto veći 33 posto. U isto vrijeme, iznos i udjel dominantnih eurskih izvora je pao; na kraju rujna banke su u pasivi imale 190 milijardi kuna što depozita, što kredita, što je u odnosu na kraj prošle godine smanjenje za gotovo šest milijardi kuna.

 

Izvor : www.poslovni.hr

Objavljeno: 24.11.2016.
Pogleda: 258
Tagovi: financijske institucije