HUB o 2018.: Padaju kamate, rastu sve vrste kredita

 

Kreditna ekspanzija u sprezi s jačanjem potražnje i konkurencije dovodi do smanjenja kamatne marže.

 
 
 
 
 
Prva četiri mjeseca 2018. obilježena su snažnim oporavkom kreditiranja u svim tržišnim segmentima. Nakon što je kriza u Agrokoru u toku prošle godine poremetila očekivanja na strani potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika i ponašanje na strani ponude, u ovoj je godini primjetno otpuštanje privremeno zapetih kočnica u oba segmenta privatnog kreditiranja - i u poslovima s poduzećima i u poslovima sa stanovništvom. Proces je praćen promjenama u strukturi novoodobrenih kredita: (1) brže rastu krediti poduzećima manjih pojedinačnih iznosa i onih najvećih, što ohrabruje u pogledu daljnjeg gospodarskog rasta i promjena gospodarske strukture, i (2) primjetan je porast udjela kredita s valutnom klauzulom u novim kreditima.

Bruto iznos novoodobrenih stambenih kredita u prva četiri mjeseca ove godine povećan je za gotovo 15% u odnosu na isto razdoblje 2017. Rast je izražen kod kredita s valutnom klauzulom, dok je iznos odobrenih kredita u čistim kunama smanjen. Građani na strani potražnje očito sve jače reagiraju na razlike u kamatnim stopama koje su se na kredite s valutnom klauzulom nastavile smanjivati (i sada su osjetno ispod 4% - na razinama koje su usporedive sa zemljama euro područja). Na strani ponude, banke su sve više ograničene nedostatkom kunskih izvora sredstava, što naročito dolazi do izražaja pri odobravanju dugoročnih stambenih kredita koji u kunama bilježe oštar pad. Kod kredita za ostale namjene, čiji je rast inače brži nego kod stambenih kredita (gotovo 30%), kunski krediti i dalje rastu, premda sporije nego krediti s valutnom klauzulom. Kod kredita poduzećima dolazi do postupne zamjene kunskih kredita kreditima s valutnom klauzulom, osobito u segmentu većih kredita preko 7,5 milijuna kuna. Segment većih kredita je u toku prošle godine bio relativno jače pogođen krizom u Agrokoru pa sada najbrže raste. U isto vrijeme, ohrabruje nastavak rasta u segmentu malih kredita do 2 milijuna kuna po stopi od 6%. Slično kao kod kreditiranja stanovništva, u segmentu kreditiranja poduzeća kreditni je sustav na strani ponude dotaknuo limite kunskih izvora, osobito za dugoročne kredite. Kako se u segmentu većih pojedinačnih kredita vjerojatno pojavljuje sve veća potražnja za dugoročnim kreditima, posrednici su prisiljeni uravnotežiti ročnu strukturu uz pomoć inozemnih instrumenata (jer domaćih, osim strukturnih repo operacija, nema). Zbog toga je udjel inozemne u ukupnoj pasivi nakon dugo godina pada, počeo bilježiti rast. Brz oporavak novih poslova otvara mogućnost za smanjenje kamatne marže. Njen godišnji pomični prosjek smanjio se s 2,87 postotnih bodova u zadnjem tromjesečju 2017. na 2,83 u prvom tromjesečju 2018. To je prvo smanjenje ovako definirane marže nakon pet godina. Na djeluju su limiti za daljnji pad pasivnih kamatnih stopa koje su daleko na povijesnom minimumu. S druge strane, probudila se konkurencija zbog jačanja potražnje što pritišće kamatne stope na kredite prema dolje, i to je dovelo do već neko vrijeme očekivanog početka ciklusa smanjenja marže.

Kreditna ekspanzija u sprezi s jačanjem potražnje i konkurencije dovodi do smanjenja kamatne marže. U takvim uvjetima rast dobiti banaka može proizaći samo iz povećanog volumena posla ako se isključe vrijednosna usklađenja odnosno ispravci vrijednosti.
 
 
 
Izvor: www.express.hr, 03.06.2018.
 
Objavljeno: 8.6.2018.
Pogleda: 140
Tagovi: financijske institucije, krediti