HNB na obrnutoj repo aukciji prihvatio ponude u iznosu od 439,4 mil. kuna

 

HNB je objavila da je na obrnutoj repo aukciji prihvatila sve ponude banaka, po fiksnoj repo stopi od 0,80 posto, u cilju poboljšanja likvidnosti na financijskom tržištu i smanjenja kamata.

 

Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je na obratnoj repo aukciji prihvatila sve ponude banaka, u iznosu od 439,4 milijuna kuna, po fiksnoj repo stopi od 0,80 posto, u cilju poboljšanja likvidnosti na financijskom tržištu i smanjenja kamata, objavljeno je iz HNB-a.  

Ukupan iznos pristiglih ponuda banaka bio je 439,4 milijuna kuna, a središnja je banka prihvatila sve ponude. Datum reotkupa je 28. listopada ove godine.  

Današnja obratna repo aukcija čertvrta je takva operacija središnje banke od 30. rujna, kada je HNB plasirao 1,88 milijardi kuna, a i ta je aukcija bila po stopi od 0,80 posto.

Obratnim repo aukcijama središnja banka utječe na kunsku likvidnost banaka, odnosno djeluje na potiskivanje pritisaka na rast kunskih kamata na novčanom tržištu. Financijsko je tržište, naime, reagiralo na primjenu zakonskog rješenja za konverziju kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eurske slabljenjem kune prema euru i rastom kamatnih stopa.

Kako bi utjecala na povećanje likvidnosti u sustavu te korekciju tržišnih kamatnih stopa, središnja je banka krajem rujna najavila operaciju na otvorenom tržištu kroz obratnu repo aukciju, koja podrazumijeva kupnju vrijednosnih papira od strane HNB-a, uz istodobnu obvezu njihove prodaje na ugovoreni dan.  

Iz središnje su banke krajem rujna najavili da će radi održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti, pratiti što se zbiva na tržištu te, ovisno o potrebi i procjeni, intervenirati na deviznom tržištu prodajom deviza, a također će koristiti postojeće instrumente monetarne politike kao što su repo operacije.

U međuvremenu je HNB ukinuo odluku o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, s očekivanim učinkom od oko 3,4 milijarde kuna.  

U utorak je, pak, Savjet HNB-a snizio kamatne stope središnje banke, i to na lombardne kredite s 5 na 2,5 posto godišnje, a eskontna stopa sa 7 na 3 posto godišnje. Smanjio je i kamatnu stopu na kratkoročni kredit za likvidnost, s 5,5 na 3,5 posto za korištenje kredita do tri mjeseca, odnosno sa 6 na 4 posto za korištenje kredita dulje od tri mjeseca. Stopa za izračun naknada za nedovoljno izdvojeni i neodržavani iznos obvezne pričuve smanjen je s 12 na 8 posto.

 

Izvor: www.banka.hr

Objavljeno: 28.10.2015.
Pogleda: 1174
Tagovi: financijske institucije