Građani i tvrtke i dalje se razdužuju, ukupni krediti pali rekordnih 6,4 posto

 

U odnosu na lanjski srpanj, ukupni krediti kućanstvima niži su za 9,3 milijarde kuna ili 7,4 posto, a posljedično se i u strukturi ukupnih kredita njihov udio blago spustio na 44,6 posto.

Kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem srpnja ove godine, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznosila je 263,5 milijardi kuna, čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita koji sa sporadičnim prekidima traje od kraja 2012. godine, navode iz Raiffeisenbank Austria (RBA), ističući i da je srpanjski pad od 6,4 posto najviši do sada.

 U odnosu na srpanj prošle godine, ukupni su krediti krajem srpnja ove godine bili niži za 18 milijardi kuna, što je posljedično rezultiralo i najvišom godišnjom stopom pada ukupnih kredita od 6,4 posto, ističu iz RBA, dodajući da je u srpnju i na mjesečnoj razini zabilježen pad kredita, i to za 1,2 milijardi kuna ili 0,5 posto.

 "Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava čiji su krediti koncem srpnja iznosili 117,5 milijardi kuna. Uz mjesečni pad 700 od milijuna kuna ili 0,6 posto, vidljiv je i nastavak razduživanja sektora stanovništva na godišnjoj razini, koje je prisutno već 13. mjesec zaredom", kažu analitičari RBA.

U odnosu na lanjski srpanj, ukupni krediti kućanstvima niži su za 9,3 milijarde kuna ili 7,4 posto, a posljedično se i u strukturi ukupnih kredita njihov udio blago spustio na 44,6 posto.

Zamjetan je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća, čiji su krediti krajem srpnja iznosili 86,1 milijardu kuna. Na mjesečnoj razini krediti poduzećima bilježe smanjenje od 790 milijuna kuna, odnosno 0,9 posto, dok su na godišnjoj razini niži za 4,8 milijardi kuna, tj. 5,2 posto, potvrdivši negativni trend pada koji datira od sredine 2012. godine.

 S udjelom od 19 posto u ukupnim kreditima, krediti središnjoj državi su krajem srpnja iznosili 51,2 milijarde kuna. Premda su na mjesečnoj razini porasli za 200 milijuna kuna ili za 0,4 posto, krediti središnjoj državi su u tom mjesecu zabilježili su razmjerno snažan pad na godišnjoj razini od 3 milijardi kuna, odnosno po najvišoj stopi godišnjeg pada od rujna 2014. godine, od 5,5 posto, ističu iz RBA.

 "Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno niskom gospodarskom aktivnošću. No, s obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast blagi potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama", procjenjuju analitičari RBA.

 

Izvor: www.poslovni.hr

Objavljeno: 8.9.2016.
Pogleda: 384
Tagovi: financijske institucije