Građani i štednja: Nedovoljno poznavanje proizvoda stvara strah od ulaganja

 

Kada je riječ o štednji, hrvatski građani još uvijek najviše vjeruju bankama koje najbolje poznaju, sredstva su im brzo dostupna, a depoziti do 100.000 eura su osigurani. Dobrovoljna mirovinska štednja je potcijenjena iako je riječ o vrlo povoljnom štedno-ulagačkom proizvodu

Unatoč padu kamatnih stopa koji traje od sredine 2012. hrvatski građani kada je riječ o štednji još uvijek najviše vjeruju bankama. Na računima u bankama građani drže više od 200 milijardi kuna. No, 20 posto građana drži 94 posto ukupne štednje, čulo se na konferenciji “Raste li financijska imovina građana u Hrvatskoj”, održanoj u srijedu povodom Svjetskog dana štednje, u organizacji Hrvatska udruge banaka (HUB). S druge strane, dobrovoljna mirovinska štednja nije prepoznata iako je, zahvaljujući državnim poticajima i olakšicama za poslodavce koji ju uplaćuju za svoje zaposlenike, u ovom trenutku vjerojatno najpovoljniji oblik štednje na tržištu.

U raspravi na temu kako potaknuti ulaganja građana budućnost koja je uslijedila nakon pozdravne riječi Zdenka Adrovića, direktora HUB-a, te uvodnog predavanja Hrvoja Stojića, direktora Ekonomskih istraživanja Addiko banke, sudjelovali su viceguverner Hrvatske narodne banke Roman Šubić, član Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Tomislav Ridzak, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Damir Grbavac, docentica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dajana Barbić te znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu Zagreb Maja Vehovec. Raspravu je moderirala Marina Ralašić, predsjednica Udruge Štedopis.

Hrvoje Stojić u uvodnom izlaganju istaknuo je da rast depozita najčvršće korelira s prihodima od turizma. “Hrvatska bilježi rast fizičkog i vrijednosnog prometa iznad očekivanja, a niz godina vidimo rast privatnog smještaja. To govori da su prihodi stanovništva generirani po toj osnovi bili jedan od glavnih pokretača rasta depozita“, rekao je Stojić.

Promatra li se struktura depozita kroz višegodišnje razdoblje, zamjetno je da se smanjuju oročeni i štedni depoziti, a rastu sredstava na transakcijskim računima građana s relativno niskim kamatnim stopama.

Povjerenje je jedan od osnovnih elemenata za funkcioniranje financijskog sustava, istaknuo je viceguverner Hrvatske narodne banke Roman Šubić, a građani vjeruju bankama zato što su depoziti do iznosa od 100.000 eura osigurani od strane Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. “To je jedan od glavnih elemenata na kojima građani zasnivaju svoju odluku o deponiranju sredstava u bankama”, smatra viceguverner.

Gubitak povjerenja u tržište kapitala
Za razliku od povjerenja koje imaju u banke, građani su izgubili povjerenje u hrvatsko tržište kapitala. Do 2008. tržište je prilično snažno raslo, no onda je uslijedio krah zbog svjetske financijske krize od kojeg se do danas nije oporavilo. Blago poboljšanje uslijedilo je 2016. kada su povećana ulaganja u dioničke fondove, međutim početkom 2017. desila se kriza vezana uz Agrokor koja je ponovo narušila povjerenje u tržište kapitala, objasnio je Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća HANFA-e. “Ulagači se nisu vratili. Broj privatnih ulagača je sve manji, kao i  broj aktivnih računa po kojima se trguje na tržištu kapitala.“

Neozbiljna mirovinska reforma
Maja Vehovec s Ekonomskog instituta Zagreb podsjetila je na istraživanje o željama i motivima štednje za treću dob koje je sa suradnicima provela 2010. godine. Tada su ispitanici u tom kontekstu najviše spominjali nekretnine. “Bilo bi zanimljivo vidjeti jesu li se mišljenja promijenila s obzirom na kolaps tržišta nekretnina koji se desio u međuvremenu”, rekla je Vehovec, koja je vrlo kritična prema aktualnoj mirovinskoj reformi. Opisala ju je kao reformu reforme kojom se ispravlja naherena reforma započeta 2002. godine

“Država ne bi smjela mijenjati svoje odluke, osobito one koje se tiču mirovinske reforme, u tako kratkom razdoblju. Jedna reforma nije izvedena do kraja pa se ušlo u drugu koja se nazvala cjelovitom, što apsolutno nije točno. Ministar Pavić i ekipa koja je komunicirala s javnošću promjene u mirovinskom sustavu napravila je apsolutno sve da nitko ne može biti mirovinski pismen. Mirovinske reforme se donose na 50 godine, a ne na kratke periode. Za takve reforme treba donijeti policy paper i prognoze za idućih 50 godina, a ne za tri godine koliko mu zakon nalaže. I treba objasniti što će se dogoditi s onim idućim pa idućim i idućim generacijama. To su ozbiljne stvari. Za mene je ovo dosta neozbiljno razdoblje ovog ministarstva i ovog ministra.”

Vehovec je dodala kako je bitno da građani razumiju razlike, odnosno prednosti i nedostatke dobrovoljne mirovinske štednje i životnog osiguranja.

Građani ulažu u ono što dobro poznaju
Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovala je u nizu radionica koje su imale za cilj popularizirati dobrovoljnu mirovinsku štednju među građanima i potvrdila je da su građani nedovoljno upoznati s tim štedno ulagačkim proizvodom.

“Razlog je niska razina financijske pismenosti. Iz nedovoljnog poznavanja proizvoda proizlazi strah od njegova korištenja. Vidjeli smo iz uvodnog izlaganja da najveći dio građana i dalje štedi kroz oročenja te da imamo trend pomicanja strukture depozita tako da se depozitna štednja supstituira s novcem na transakcijskim računima. Građani u pravilu ulažu u ono što najbolje poznaju i  tamo gdje znaju da su rizici najniži”, tumači Barbić.

Građani, dodaje, najveći nedostatak dobrovoljne mirovinske štednje vide u onome što bi trebala biti njena prednost: tim sredstvima mogu raspolagati tek s navršenih 50 godina života. A građani u Hrvatskoj vole štedno-ulagačke proizvode s kojima mogu raspolagati  kao štednjom za crne dane – u slučaju bilo kakvog poremećaja u razini njihova dohotka ili nastupa nekog neočekivanog događaja. “Tu nam je potrebno obrazovanje kako bismo objasnili da je prednost mirovinske štednje upravo to što je namjenska. Ta se sredstva ne bi smjela potrošiti prije nego što stupimo u treću životnu dob”, smatra Barbić.

Dodala je kako bi bilo dobro da se u kurikulum osnovne i srednje škole uvede predmet financijska pismenost u kojem bi se izučavali štedno-ulagački proizvodi i kako bi djeca od najranije dobi stvarala jedan pozitivan i odgovoran stav prema štednji.

Diversifikacija rizika
Viceguverner Šubić podsjetio je na još jedan važan aspekt štednje – diversifikaciju portfelja odnosno rizika. “Uz povjerenje, to je druga bitna komponenta u financijskom sustavu. Ne stavljati sva jaja u istu košaru. Kroz diversifikaciju ulaganja mogli bismo raspršiti financijska sredstva naših građana po drugim oblicima ulaganja koja su dovoljno konzervativna, a nisu položena na transakcijske račune ili oročenu štednju. Tu postoji puno prostora.”

Neka investicijska društva počela su za svoje klijente raditi upitnike na temelju kojih daju automatiziranu procjenu rizika koji klijenti preferiraju i koje su spremni podnijeti s obzirom na plaću, rekao je Tomislav Ridzak. “Na temelju predlože klijentu potencijalna ulaganja. Jedno društvo to već ima u ponudi, jedno razvija rješenje i uskoro će biti na tržištu, nakon što HANFA odobri. To je zanimljiva inovacija.“

Damir Grbavac smatra kako bi trebalo podržati ideju da država kao poslodavac donese odluku o uplatama u treći mirovinski stup za svoje službenike i zaposlenike “Bio bi to presedan koji bi se raširio.“

Pozivajući se na američke primjere Tomislav Ridzak upozorio je da građani za mirovinu uštede uglavnom ono na što su bili ‘prisiljeni’ ili poticani  – kroz osobne poticaje, poticaje poslodavcima, kolektivne ugovore…

Sudionici panela podržali su ideju o uvođenju financijske pismenosti u školske kurikulume kao posebnog predmeta ili dijela drugih predmeta, pozvali su medije da promiču financijsku pismenost i založili su se suradnju regulatora, znanstvenih institucija i šire zainteresirane poslovne javnosti kako bi se sinergijom pojačao učinak njihova rada.

 

 

izvor: www.tockanai.hr, 1.11.2018.

Objavljeno: 6.11.2018.
Pogleda: 63
Tagovi: financijske institucije, štednja