Gotovo trećinu manju mirovinu imat će 1,7 mil. ljudi, svi mlađi od 55

 

 

Nestić: Nepravda se može ispraviti tako da se isplata dodatka proširi na sve umirovljenike ili da se dopusti povratak u prvi stup

Petnaest godina nakon što je Hrvatska krenula u veliku mirovinsku reformu i dio doprinosa usmjerila u privatnu štednju, osiguranici 2. mirovinskog stupa ponovo se nalaze na prekretnici! Kad 2019. prvi “drugostupaši” krenu u mirovinu, njihova će mirovinska primanja pasti 27% u odnosu na primanja onih koji su umirovljeni nakon 2010. Prihvaćeno prošli tjedan Vlada je prošli tjedan prihvatila nacionalni program reformi i Program konvergencije za razdoblje 2017.-2020. u kojemu navodi da osiguranicima 2. stupa država neće isplaćivati 27% dodatka na mirovinu, što će rezultirati znatnim smanjenjem mirovinskih primanja za 1,7 milijuna osiguranika 2. stupa. Za taj problem zna se godinama, no Program konvergencije prvi je službeni dokument Vlade u kojemu izričito stoji ta odluka, a pogađa sve mlađe od 55 godina! Postotak dodatka na mirovinu vezan je uz godinu umirovljenja i kreće se od 4% za mirovine ostvarene 1999. do 27% za umirovljene od 2010. Dodatak godišnje stoji državu oko dvije milijarde kuna, a uveden je kad se pokazalo da je izračun vrijednosti mirovine prema primanjima iz cijelog radnog vijeka, umjesto deset najboljih uzastopnih godina, doveo do velikog pada mirovina. Isplata je počela 2007., ali tada nitko nije razmišljao o osiguranicima drugog stupa jer su bili premladi za mirovinu. No vrijeme ne stoji pa će prve “drugostupašice” 2019. u mirovinu po tim uvjetima.

– To je nelogično, nepravedno pa čak i diskriminatorno, pogotovo pri izračunu mirovine za razdoblje osiguranja prije mirovinske reforme – navodi Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, koji je inače autor niza studija o održivosti mirovinskog sustava. Prema zadanoj formuli, osiguranici 1. stupa dodatak na mirovine dobivaju automatski, ali osiguranici 2. stupa neće ga dobiti ni za razdoblje prije mirovinske reforme ako su bili zaposleni do 2002., ni za 15% mirovinskih doprinosa koji se od 2002. plaćaju u 1. stup. Proizlazi da će mirovine pasti svima koji su 1. siječnja 2002. bili mlađi od 40 godina te su po sili zakona postali osiguranici obveznih mirovinskih fondova. Takve će mirovine biti mješovite i isplaćivat će se iz oba stupa. Zarada koju ostvaruju ili su ostvarili privatni mirovinski fondovi ulaganjem na burzi nije dovoljna da se pokrije gubitak dodatka. Nestićeve simulacije pokazuju da Hrvatska može zadržati početni omjer prve mirovine na razini 50% zadnje plaće samo ako zadrži isplatu dodatka. Bez tog dodatka početni omjer zamjene prve mirovine u odnosu za zadnju plaću u 2019. past će na približno 41%. Ta se simulacija odnosi na odrađeni puni radni vijek i uračunato produljenje na 67 godina života. Hrvatska, inače, ima samo 14% umirovljenika koji su odradili puni radni staž.

– Mislim da predloženo ne može ostati i da će Vlada na kraju popustiti – dodaje Nestić. Nova se nepravda može spriječiti. Jedna je mogućnost da se isplata dodatka proširi na sve umirovljenike, što bi, smatra Nestić, za osiguranike bilo najpravednije, a za državu najracionalnije rješenje. Druga je mogućnost da se i obveznim osiguranicima dopusti povratak u prvi stup u trenutku umirovljenja, kao što je to sad slučaj s dobrovoljnim osiguranicima, no taj potez otvara neke dileme.

U fondovima 80 milijardi kuna Nestić smatra da bi povratak u prvi stup samo privremeno bio povoljniji za državu. U trenutku umirovljenja proračun dobiva sredstva koja je radnik imao na svom privatnom računu, no novac se odmah troši za isplatu tekućih mirovina, a obveza države prema umirovljeniku prenosi se u budućnost. U slučaju povrata u prvi stup – a u programu konvergencije sad izričito piše da ga neće biti, kao ni isplate dodatka – dobit nastala ulaganjem privatnih fondova isplaćuje se državi i ona se ne uzima u obzir pri izračunu mirovine. Nakon 15 godina postojanja, imovina zaposlenih u privatnim mirovinskim fondovima iznosi 80 milijardi kuna (62,6 milijardi uplaćeni doprinosi, 23,4 milijarde zarade na uložena sredstva). Povratkom osiguranika u prvi stup, ostvareni prinosi postaju prihod države, a mirovina se računa samo prema uplaćenim doprinosima.    

 

 

 

 

 

Izvor: www.vecernji.hr, 03. svibnja 2017.

Objavljeno: 3.5.2017.
Pogleda: 1496
Tagovi: osiguranje