Godišnji kreditni plasmani banaka pali za 5 mlrd kuna

 

Krajem studenog prošle godine ukupni su plasirani kredit, prema posljednjim podacima HNB-a, iznosili 276 milijardi kuna. Padu na godišnjoj razini prvenstveno je pridonio pad valutnih kredita, uključujući kunske kredite uz valutnu klauzulu, dok su čisti kunski krediti zabilježili rast.

 

 

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) krajem studenog kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 276 milijardi kuna, što je na razini stanja na kraju listopada. No, u usporedbi s istim mjesecom 2014. ukupni krediti zabilježili su pad od 5 milijardi kuna, odnosno 1,8 posto. U odnosu na kraj 2014. ukupni krediti su niži za 4,1 milijardu kuna odnosno 1,5 posto, navode analitičari RBA.

Prema valutnoj strukturi padu ukupnih kredita na godišnjoj razini prvenstveno je pridonio pad valutnih kredita, uključujući kunske kredite uz valutnu klauzulu, dok su čisti kunski krediti zabilježili rast. I na godišnjoj razini primjetan je trend pada valutnih kredita, dok čisti kunski krediti već neko vrijeme bilježe kontinuirani rast.

Kunski krediti su krajem studenog dosegli razinu od 78 milijardi kuna, uz mjesečni rast od 751 milijuna kuna (1%). U odnosu na studeni prethodne godine čisti kunski krediti su porasli za 2,7 milijardi kuna (3,7%), čime su nastavili trend godišnjeg rasta koji traje od listopada prošle godine.

U odnosu na kraj 2014. kunski krediti porasli su za malo manje od 4 milijarde kuna (5,4%).

S druge strane, valutni krediti su u studenom pali za 793 milijuna kuna  (0,4 posto), na 198 milijardi kuna. U usporedbi s istim mjesecom 2014. niži su za 7,8 milijardi kuna (3,1%), dok su u odnosu na kraj 2014. niži za 8,1 milijardu kuna (3,9%). Primjetan je trend pada valutnih kredita na godišnjoj razini koji s nekoliko prekida datira od rujna 2012. godine.

S obzirom da se krajem studenog 71,7 posto ukupnih kredita odnosi na kredite denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro (za 0,6%), dok je godišnji pad ukupnih kredita u kunskoj protuvrijednosti ublažen slabljenjem kune u odnosu na švicarski franak na godišnjoj razini za 9,4 posto.

Promatrano prema sektorima, najveći pad kreditnih plasmana u iznosu od 5 milijardi kuna zabilježen je u sektoru poduzeća i stanovništva. Trend razduživanja poduzeća na godišnjoj razini, započet sredinom 2012., nastavio se i u studenom: krediti poduzećima pali su za 181 milijun kuna i na kraju studenog iznosili su 88,8 milijardi kuna i sada čine 32 posto ukupno danih kredita.

U odnosu na studeni 2014. krediti poduzećima su niži za 4,1 miliajrdu kuna, odnosno 4,4 posto, a u odnosu na kraj 2014. za 3,2 mlrd. kuna odnosno 3,5 posto.

Posljednji podaci o distribuciji kredita kreditnih institucija za obrtna sredstva i kredita za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima pokazuju trend godišnjeg pada započet također sredinmom 2012.  U studenom su krediti za obrtna sredstva poduzeća zabilježili značajan godišnji pad od 5,9 posto dok su krediti za investicije u odnisu na isti mjesec 2014. bili niži 4,1 posto.

U analizi se napominje da dio hrvatskih poduzeća višeg boniteta koristi povoljnije inozemne izvore financiranja supstituirajući tako skuplje domaće bankovno financiranje.

Krediti dani stanovništvu, koji čine više od 45 posto ukupnih kreditnih plasmana, krajem studenog su iznosili 125,7 mliliajrdi kuna. Iako suI u studenom na mjesečnoj razini kreditni plasmani stanovništvu stagnirali, na godišnjoj razini i u sektoru stanovništva nastavljen je trend razduživanja koji traje od srpnja prošle godine: u usporedbi sa studenim 2014. kreditni plasmani stanovništvu na kraju studenog 2015. bili su manji za 1,2 milijarde kuna (0,9%).

U odnosu na kraj 2014. krediti stanovništvu su niži za 791 milijuna kuna odnosno 0,6 posto. Snažniji oporavak kreditne aktivnosti u sektoru stanovništva i dalje je ograničen lošim stanjem na tržištu rada.

Jedino povećanje na godišnjoj razini, za 1,1 milijardu kuna ili 2,2 posto, zabilježeno je kod plasmana središnjoj državi. 

 

Izvor: www.banka.hr

Objavljeno: 11.1.2016.
Pogleda: 2916
Tagovi: financijske institucije, krediti