Evo koliko milijardi kuna Hrvati čuvaju u bankama

 

Štednja hrvatskih građana u bankama krajem rujna iznosila je 165,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narode banke (HNB), a višegodišnji podaci govore da građani još uvijek višak svojih prihoda najradije 'ulažu' u štednju, i to sve više u domaćoj valuti.

Naime, iako u štednji građana i nadalje dominiraju devizni štedni i oročeni depoziti i na njih se, po podacima HNB-a za rujan, odnosi više od 85 posto ukupne štednje građana ili iznos od 141,2 milijarde kuna, sve se više štedi u kunama i kunski su štedni i oročeni depoziti krajem rujna dosegnuli 24,4 milijarde kuna. 

Na sve veći rast štednje u domaćoj valuti upućuju i nedavno objavljeni podaci Zagrebačke banke po kojima su depoziti građana u bankama i stambenim štedionicama (a vista i oročeni depoziti) od kraja 2010. do početka rujna rasli za čak 30,4 milijardi kuna ili za 18,9 posto. Pritom od ukupnog rasta depozita od preko 30 milijardi kuna, na kunske depozite 'otpada' 18 milijardi kuna, a na devizne 13 milijardi kuna.

Dapače, kažu iz Zabe, depoziti vezani uz valutnu klauzulu čak su u apsolutnom iznosu u tom razdoblju smanjeni za pola milijarde kuna.

Stoga se povećao i udio kunskih u ukupnim depozitima s 20,6 posto krajem 2010. na 26,7 posto krajem kolovoza ove godine, dok se istodobno udio deviznih depozita te depozita u kunama s valutnom klauzulom smanjio sa 75,1 na 70 posto, odnosno s 4,4 na 3,4 posto.

Tendencija prelaska na kunsku štednju još je izraženija unazad godinu dana: u apsolutnom iznosu ukupni depoziti građana iskazani u kunama povećani su za 3,2 milijarde, pri čemu su depoziti u kunama povećani za 4,7 milijardi, dok je kunska protuvrijednost deviznih i depozita s valutnom klauzulom istodobno smanjena za 1,5 milijardu kuna. Na taj način je, samo u tom razdoblju, udio kunskih depozita povećan za više od 2 postotna boda: s 24,6 na 26,7 posto. 

Također, kažu u Zabi, sve je uočljivija i tendencija smanjivanja štednje građana u obliku oročenih depozita, kao i oročavanja na dulja razdoblja.

Tako su unazad dvanaest mjeseci oročeni depoziti nominalno smanjeni za 4,8 posto, a njihov udio u ukupnim depozitima pao je sa 75,4 na 70,5 posto. Istodobno, udio oročenih depozita do jedne godine smanjen je sa 61,3 posto, koliko je iznosio u 2010., na 40,5 posto u kolovozu ove godine. Istodobno je udio uloga oročenih između jedne i dvije godine rastao s 18,3 na 25,6 posto, a kod uloga oročenih na dulje od dvije godine s 20,5 na 33,9 posto.

 

Izvor: www.tportal.hr

Objavljeno: 31.10.2016.
Pogleda: 589
Tagovi: financijske institucije