Erste banka: Neto dobit u 2018. godini 829,7 mil. kuna

 

Stabilno operativno poslovanje, rast novih kreditnih plasmana u oba segmenta, građanstvu i gospodarstvu, te odgovorno upravljanje politikama rizika potvrda su ispravnosti našeg poslovnog modela, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke

Erste & Steiermärkische Bank d.d., bez ovisnih društava, u 2018. ostvarila je neto dobit od 829,7 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu, kada je ostvarena neto dobit od 649,5 milijuna kuna, porast iznosi 27,7 posto.0

“Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u 2018. godini. Stabilno operativno poslovanje, rast novih kreditnih plasmana u oba segmenta, građanstvu i gospodarstvu, te odgovorno upravljanje politikama rizika potvrda su ispravnosti našeg poslovnog modela. Zadržavanje vodećih pozicija prema kriteriju zadovoljstva klijenata, stabilni parametri adekvatnosti kapitala te balansirani omjer kredita i depozita, daljnja su obilježja uspješnog poslovanja banke u protekloj godini“, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, komentirajući poslovni rezultat u 2018.

“U prošloj godini bili smo svjedoci prvih konkretnih odgovora na rastuće izazove digitalizacije. Ubrzavanje tzv. time-to-marketa, češće promjene i prilagodbe postojećih proizvoda, odnosno svojevrsna obuhvatna digitalna transformacija poslovanja, nastavit će se i u 2019., i to ubrzanom dinamikom“, dodao je Schoefboeck.

Porast aktive za 7,4 posto
Najznačajniji utjecaj na porast neto dobiti imali su niži troškovi rezervacija u odnosu na 2017., što jednim dijelom proizlazi iz općenito pozitivnih trendova kretanja portfelja, smanjenja udjela nenaplativih plasmana te činjenice da su u 2017. troškovi rezervacija bili povećani zbog situacije u kojoj se nalazio koncern Agrokor i s njime povezana društva.

U 2018. neto kamatni prihod zadržao je stabilan trend te je iznosio 1,651,9 milijuna kuna, što je 0,3 posto manje u odnosu na 1.657,3 milijuna kuna u 2017., dok je neto prihod od naknada i provizija povećan za 4,6 posto, s 444,7 milijuna kuna u 2017. na 464,9 milijuna kuna u 2018.

Ukupna aktiva banke krajem prosinca 2018. iznosila je 61,4 milijarde kuna, odnosno 7,4 posto je veće u usporedbi s aktivom na kraju 2017., kada je iznosila 57,2 milijarde kuna.

Ukupni krediti klijentima na dan 31. prosinca 2018. iznosili su 39,9 milijardi kuna*. U odnosu na kraj 2017. plasmani su porasli 9,3 posto.

Ukupni depoziti klijenata banke su 31. prosinca 2018. iznosili 47 milijardi kuna, što je 11,1 posto više u odnosu na kraj 2017., kada su iznosili 42,3 milijardi kuna.

U 2018. banka je nastavila bilježiti pozitivne trendove u segmentu novog kreditiranja. U poslovanju s građanima ostvaren je rast novih plasmana za oko 21 posto, s oko 4,25 milijardi kuna u 2017. na oko 5,14 milijardi kuna u 2018.

Novi kreditni plasmani mikro poduzećima u istom razdoblju porasli su oko 24 posto, s 350,2 milijuna kuna u 2017. na 434,9 milijuna kuna u 2018. U poslovanju s gospodarstvom rast kreditiranja iznosi oko 20 posto, s oko 7,21 milijardi kuna tijekom 2017. na oko 8,65 milijardi kuna novih plasmana u 2018.

Dobit grupe ESB milijardu kuna
Neto dobit ESB grupe u 2018. iznosila je milijardu kuna. U odnosu na 2017. rast iznosi 125,5 posto. Rast neto dobiti u najvećem je dijelu rezultat značajno nižih troškova rezervacija u odnosu na prethodnu godinu. Naravno, riječ je o utjecaju situacije oko koncerna Agrokor.

Neto kamatni prihod ESB grupe povećan je u 2018. za 0,04 posto na 2,07 milijardi kuna. Neto prihod od provizija i naknada porasli su 2,6 posto, na 733,4 milijuna kuna.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem prosinca 2018. iznosila je 69,7 milijardi kuna. U godinu dana aktiva je povećana za 5,7 posto.

Ukupni krediti klijentima na dan 31. prosinca 2018. iznosili su 46,5 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini rast od 7,3 posto. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe krajem prosinca 2018. iznosili su 49,2 milijardi kuna, što je 10,9 posto više u odnosu na kraj 2017. godine.

Jače uključivanje u europske integracije
“Pozitivnim ocjenjujemo zadržavanje pozitivnih trendova na strani fiskalne konsolidacije, kao i daljnje najave hrvatskog puta prema euro zoni, posebno u kontekstu jačeg uključivanja u prostor europskih integracija, dugoročne stabilnosti gospodarstva te smanjenja valutnog rizika za građane i tvrtke. Međutim, uvođenje eura nije i ne treba biti svrha samo sebi, već mora biti u funkciji jačanja prosperiteta hrvatskog društva u cjelini. U tom smislu još važnijim postaju provođenje istinskih strukturnih reformi, pronalaženje adekvatnog odgovora na problem iseljavanja, jačanje pravne i političke stabilnosti te veća razina investicijske sigurnosti“, naglasio je Schoefboeck.

“Želimo održiv i dugoročni uspjeh, koji će biti posljedica kvalitetnog odabira te praćenja zdravih i isplativih projekata, razvoja inovativnih proizvoda i usluga, kao i održavanja partnerskog odnosa s klijentima te ostalim dionicima javnosti i društvene zajednice. Osim financijskog segmenta poslovanja i važne uloge koju imamo na hrvatskom i regionalnom financijskom tržištu, nastavit ćemo podržavati i poticati razvoj različitih segmenata društva kroz široki spektar svojih tzv. nefinancijskih aktivnosti, usmjerenih prema dobrobiti klijenata, ali i puno šire društvene zajednice. Zajednički nam je cilj uspjeh, zadovoljstvo i prosperitet – naših klijenata, zaposlenika, ali i hrvatskog društva u cjelini“, zaključio je Schoefboeck.

*U 2018. godini, potraživanja s osnove financijskog najma te potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja prikazana su odvojeno dok su u 2017. godini prikazana unutar pozicije krediti i potraživanja od klijenata.

 

 

Izvor: www.tockanai.hr, 27.3.2019.

Objavljeno: 28.3.2019.
Pogleda: 278
Tagovi: financijske institucije