Erste: U 2016. fokus će biti na kreditima privatnom sektoru

 

U Ersteu kažu kako bankari nisu u ratu s državom i da neće stopirati kreditiranje.

 

Erste banka, treća po veličini aktive, iduće godini očekuje sličan gospodarski rast kao i ove, oko 1,5 posto. Očekuju da će i naredne godine rast BDP-a gurati domaća potražnja i izvoz, no bitno će biti pažljivo "balansiranje" s proračunskim deficitom i javnim dugom koji se skupo servisira unatoč povijesno niskoj cijeni novca u Europi.


"Sve to stvara makroekonomsku ranjivost i visoku rizičnost od daljnjeg pada kreditnog rejtinga. Hrvatska je i dalje u krugu zemalja s najvećim očekivanim proračunskim deficitom u sljedeće dvije ili tri godine, a tu je fiskalna konsolidacija naša najveća zadaća", kaže glavni ekonomist banke Alen Kovač. S obzirom na aktualnu priču oko konverzije kredita u franku, ne čudi da poruka iz banke da će za ostvarenje rasta najbitnije biti politička stabilnost i pravna sigurnost čemu treba pridonijeti nova Vlada koju bi trebalo čim prije formirati. Predsjednik Uprave Christoph Schoefboeck rekao je da bankari nisu u ratu s Vladom već su konstruktivni i spremni za razgovore.
"Kredite državi nećemo stopirati, radit ćemo i dalje s njom, ali ćemo se iduće godine najviše fokusirati na projekte privatnog sektora", najavio je. Kad je u pitanju profitabilnost, smatra da će domaće banke u 2015. zbog konverzije imati određeni gubitak, ali će ga "moći progutati". "Negativni rezultat za ovu godinu neće imati utjecaj na stabilnost sustava i mislimo da će se visoka adekvatnost kapitala, kojeg su banke znatno akumulirale zadnjih godina, moći iskoristiti za pozitivno poslovanje iduće godine", kazao je Schoefboeck. Godinu na izmaku ocijenio je kao jednu od najizazovnijih u šest godina recesije. Unatoč blagom oporavku, osim proračuna i javnog duga, u Ersteu kao rizik vide moguću suspenziju Schengenskog sporazuma zbog izbjeglica što bi se negativno odrazilo na turizam i izvoz, ali i prevelik stupanj regulacije.


"U zadnjih pet godina imali smo oko 55 velikih promjena i novih zahtjeva regulatora i europskih i hrvatskog", ilustrirao je Schoefboeck. Pozdravio je i najavu središnje banke o daljnjim obratnim repo aukcijama za povećanje kunske likvidnosti. "Podržavamo najave iz HNB-a i očekujemo da možemo sa dugoročnim izvorima kuna još više kreditirati klijente u kunama", kaže. Dodaje da unatoč tome "ne treba zaboraviti da ima jako puno klijenata koji žele štedjeti u eurima, manje u kunama, pa će sukladno tome biti i naši kreditni proizvodi". Najavio je da će Erste u 2016. nastaviti trend smanjivanja kamata, koji je u Europi prisutan praktično u svim segmentima proizvoda i klijenata. 

 

Izvor: www.poslovni.hr

 

Objavljeno: 21.12.2015.
Pogleda: 3893
Tagovi: financijske institucije, krediti