Do ljeta oprost dugova do 50.000 kuna, za veće – osobni bankrot

 

Procjenjuje se da je u dugu do 50 tisuća kuna oko 240 tisuća hrvatskih građana.

Vlada je definitivno odlučila olakšati život građanima čiji su računi zbog neimaštine završili u blokadi. Još se definira model otpisa dugova manje vrijednosti, no iz Ministarstva financija poručuju da bi on morao zaživjeti najkasnije do ljeta. Za nekoliko dana sastat će se s bankarima i predstavnicima teleoperatora kojima za oprost duga nude porezne olakšice. No prije no što se krene u otpis dugova treba se dogovoriti što je to manja vrijednost.

Kao polovni automobil

U Ministarstvu financija razmišlja se da bi to bilo oko50.000 kuna, odnosno u vrijednosti koja bi se dobila kada bi se prodavao stariji automobil srednje klase. Poanta je da se više isplati oprostiti takav dug nego se upustiti u ovrhu starijeg vozila i podmirivati troškove koje taj postupak povlači za sobom: od procjene, HAK-a koji će odvesti automobil, ležarine do neizvjesne prodaje. Dug do 50 tisuća kuna ima oko 240 tisuća građana.

Prije nego osmisli model za otpis dugova Vlada će prikupiti podatke o građanima koji su u blokadi i vidjeti kakvo je njihovo imovinsko stanje. Pokaže li se da dužnik ima dionice, brod, ili, osim stambenog prostora, još neke nekretnine ili kakve druge vrijednosti, sigurno neće u kategoriju za otpis duga. Otpisi dugova male vrijednosti odnosili bi se samo na socijalne slučajeve, a ideja je da bi se postupci oprosta provodili u centrima za socijalnu skrb, a sud bi ih potvrđivao. Država bi uvela i mehanizme kontrole, odnosno neko bi vrijeme pratila dužnike da se ponovno ne dovedu u blokadu. Kako će to izgledati, još se ne zna.

Propis koji se priprema paralelno u Ministarstvu pravosuđa – Zakon o osobnom stečaju – odnosio bi se na građane koji nisu na prosjačkom štapu, ali su se našli u dugovima. Za njih bi se propisao postupak izvansudske nagodbe u kojemu bi dužnik uz suglasnost vjerovnika i uz plan otplate dobio razrješenje dijela obveza. Ako se takav dužnik ne bi uspio nagoditi, slijedio bi mu stečaj uz rigorozne mjere kontrole potrošnje. Osobni stečaj ne znači automatski otpis dugova. Djelomični otpis mogao bi biti posljedica predstečajne nagodbe, ali do nje, kao ni pristanka vjerovnika da otpišu dio duga, ne mora nužno doći.

U Ministarstvu pravosuđa nisu skloni tome da se socijalne kategorije uvrštavaju u taj zakon jer se radi o različitim situacijama i, kako sada stvari stoje, izvjesno je da će se paralelno donositi dva zakona. Jedan za socijalu, a drugi za one koji ne mogu zadržati kreditne kartice u novčaniku pa zaglave u dugu i blokadi. Za Linićev koncept masovnog oprosta dugova ruku bi lako mogli podići i SDP-ovi koalicijski partneri HNS i HSU. U HNS-u, kažu, nemaju ništa protiv otpisa dugova, ali samo onim građanima koji ih ni na koji način ne mogu vratiti.

Nepravedno, ali...

– Podržavamo otpis dugova, ali na pravedan način. Dakle samo onima koji nemaju nikakve imovine, štednje, a primanja su im minimalna. Treba uvesti jasne kriterije i sve mora biti transparentno – kaže naš sugovornik iz HNS-a koji je na primjedbu da je to nepravedno prema redovitim platišama rekao da je i legalizacija bespravne gradnje nepravedna, ali problem se mora rješavati.

Izvor: Vecernji.hr

Objavljeno: 28.3.2014.
Pogleda: 5687
Tagovi: financijske institucije