Banke imaju novosti za nas: Uskoro penali na štednju, a nagrade za kredit?

 

Sve više stranih banaka klijentima naplaćuje što kod njih drže svoj novac, depozite u eurima, umjesto da im, kao do sada, na depozite obračunavaju kamate.

Posljedica je to i politike ECB-a koja je, kako bi potaknula kreditiranje i rast, uvela negativnu kamatu na prekonoćne depozite poslovnih banaka. Njima se onda viškove likvidnosti više ne isplati držati na računima kod središnje banke, a kako i dalje ne pronalaze dovoljno prilika za ulaganje - troškove prebacuju na depozite vlastitih klijenata, piše Novi list. 

'Pozitivne' kamate na kredite?


Nameću se pitanja: Jesmo li pred novom erom bankarstva u kojoj će se usluga držanja novca u bankama u vidu depozita izjednačiti s uslugom pohrane, trezora, za što će se zapravo razrezivati naknada (negativna kamata) i znači li to onda da bi banke – ako bi već razrezivale negativnu kamatu na depozite, mogle uvesti ''pozitivne'' kamate na kredite, u smislu da još plaćaju klijentima koji ih dižu? 
 

Izvrnuta filozofija


Tu bi dakle bila riječ o jednoj izvrnutoj filozofiji bankarstva na koju kapitalizam, a pogotovo neoliberalni, nije naviknuo, no s obzirom da se našao u krizi, očito je da je investicije potrebno malo konkretnije stimulirati nego kamatama na kredite od desetak posto. 

Šire gledano, cijela se bankarska piramida temelji na honoriranju depozitara i naplaćivanju kredita, dok se ovdje naslućuje obrnuta logika: penalizirati onoga tko štedi, a još i potaknuti onoga tko želi podignuti kredit jer tako investira, troši, zapošljava, pokreće kotač ekonomije... 

I kod nas su kamate na depozite sve niže. Iduće godine uvodi se i porez na kamate na štednju. 

No, i dalje su u nekim bankama u Hrvatskoj kamate na eursku štednju, oročenu na godinu dana ili više, iznad 2,5 posto. I deflacija zasad povećava realnu kamatu na depozit. No, problem je što krediti padaju, unatoč nastojanjima naše središnje banke da kreditiranje potakne. Bankari tvrde da su rizici previsoki, dio kredita blokiran je u neprihodujućim investicijama, sektor je zamrznut, kamate na kredite bitno ne padaju i – ekonomija stagnira. 

I kod nas Vlada sada pokušava potaknuti potrošnju, pa makar i samo mini poreznom reformom, no zakašnjelo i usporeno, a proračunska ograničenja više su no jasna. 

Izvor: Jutarnji.hr

Objavljeno: 8.11.2014.
Pogleda: 6016
Tagovi: financijske institucije