ALARMANTNI PODACI Rekordan rast loših kredita: nenaplativa svaka šesta kuna

 

Od 288,3 milijarde kuna kredita, banke teško da će naplatiti čak 44,2 milijarde. To je 15,32% svih zajmova

Gotovo svaka šesta kuna koju su banke plasirale građanima, tvrtkama i ostalim dužnicima u Hrvatskoj nenaplativa je ili, u najboljem slučaju, samo djelomično naplativa. Podaci su to središnje banke o poslovanju hrvatskih banaka do kraja rujna ove godine.
Prema tim podacima, od ukupno malo više od 288,3 milijarde kuna, kolika je krajem rujna bila vrijednost svih kredita koje su odobrile banke, u kategoriju samo djelomično naplativih ili potpuno nenaplativih ulazilo je čak oko 44,2 milijarde kuna. To znači da su loši krediti u ukupno odobrenim kreditima dosegnuli dosad rekordan udio od 15,32 posto.

Posljedica recesije
Eksplozija loših kredita izravna je posljedica dugotrajne recesije. U pet godina krize, u koju je Hrvatska zakoračila s manje od 5 posto loših kredita, iznos loših kredita povećao se više od tri i pol puta.

Najproblematičniji dužnici i dalje su tvrtke, kod kojih je teško naplativo ili potpuno nenaplativo čak 27,44 posto iznosa kredita. Sve je gore i u sektoru stanovništva, gdje su loši krediti krajem rujna dosegli udio od 10,61 posto. Najgore je s hipotekarnim kreditima, no sve su problematičniji i minusi po tekućim računima te gotovinski nenamjenski zajmovi. Posljedica je to erozije standarda i rasta broja nezaposlenih, kojih je jučer bilo više od 349.000.

Dobit banaka sve manja
- Kretanja u gospodarstvu uvjetuju i pad životnog standarda, a to se onda reflektira i na nemogućnost dijela građana da otplaćuju svoje kredite - upozorava Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Građani sad odvajaju i posljednju kunu da bi sačuvali stan ili auto. Upravo stambeni i autokrediti imaju najmanji udio loših kredita.

- Stanovi i automobili građanima su zadnja linija obrane, no pitanje je dokad - ističe Ćorić.

Loše stanje u gospodarstvu negativno se odražava i na poslovanje banaka. Hrvatske su banke, navodi HNB, u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja od oko 2,14 milijardi kuna. Banke su i dalje u plusu, no on je sve manji, budući da su u istom lanjskom razdoblju imale dobit prije oporezivanja od 3,09 milijardi kuna. Listu dobitnika i dalje predvode Zaba (862,5 mil. kn), PBZ (754,1 mil. kn) i Raiffeisen (240,6 mil. kn), dok su gubitnici uglavnom male banke.



Prosječna kamata na CHF je 4,62%
HNB je izračunao prosječnu kamatnu stopu na stambene kredite u švicarskim francima od 2000. godine do danas: ona iznosi 4,62%. Kad se umanji za 30%, iznosi 3,23%, što je otprilike na pola puta između procjena prosječne kamatne stope koju su iznijeli ministar Linić i bankari. To znači da bi dužnici u švicarcima, dok traju izvanredne oklonosti, plaćali kamatu od 3,23%. “Presuda” HNB-a vjerojatno će vratiti Linića i banke za pregovarački stol, čemu u prilog ide i činjenica da Sabor jučer nije glasao o Zakonu o potrošačkom kreditiranju. Vlada će, čini se, prvo prihvatiti amandman o prosječnoj kamatnoj stopi, a tek će se onda glasati. ( M. K.)

Izvor: Jutarnji.hr

Objavljeno: 18.11.2013.
Pogleda: 5174
Tagovi: financijske institucije, krediti