9% građana ne može vraćati kredite

 

Rast nezaposlenosti, švicarac i opća gospodarska sitacija pridonijele pogoršanju financija građana

Dramatično povećanje nezaposlenosti i pogoršavanje stanja u gospodarstvu odrazilo se i na poziciju banaka. Udio loših kredita preskočio je 13 posto te se utrostručio od početka krize! Tvrtke su prestale vraćati svati svaki peti, a građani svaki dvanaesti kredit. Postotak nenaplaćenih kredita već se približava najnižoj stopi adekvatnosti kapitala, to jest najnižoj rezervi koje banke moraju imati na računima kao jamstvo stabilnosti. Banke u Hrvatskoj smatraju se stabilnima jer im je adekvatnost kapitala prosječnih 20 posto, no do lipnja ove godine udio loših kredita lošiji je, na primjer, nego u Sloveniji, za koju se vjeruje da će tražiti novac za sanaciju svojih banaka.


– Stanje u gospodarstvu prenosi se u bankarski sustav pa je takav razvoj događaja logičan. I iz vlastitog, a ne samo iz tuđeg iskustva naučili smo da bankarski i financijski sustav ne može biti dobar ako stvari u realnom sektoru nisu dobre – komentira ekonomist Ljubo Jurčić, koji očekuje novo pogoršanje, kao da sadašnjih 39 milijardi kuna nenaplaćenih kredita (od 292 milijarde, koliko ih je plasirano svim sektorima) nije golem teret i za dužnike i za banke.

– U prvom valu krize banke su odobravale reprograme i ulazile u druge aranžmane s dužnicima nadajući se da će za godinu ili dvije doći do poboljšanja. Vrijeme reprograma istječe, a promjena nabolje nema. Sad će na naplatu doći i taj reprogramirani dug, što će u kombinaciji s porastom nezaposlenosti dodatno povećati probleme – ističe Ljubo Jurčić.

Sudeći prema podacima HNB-a, brojne su tvrtke već na koljenima, 23 posto ih više ne ispunjava svoje obveze, a posustaje i stanovništvo koje ne vraća 9 posto uzetih kredita. Posebno su pogođeni građani zaduženi u švicarskim francima, gdje ih je 8 posto prestalo otplaćivati rate kredita za stan. Uzmu li im banke stanove, neće ih moći prodati po cijeni po kojoj su kupljeni pa će izgubiti i banke i dužnici.

– Svemu tome nije kraj. Gospodarstvo je iz razdoblja recesije ušlo u depresiju, a kako se budu pogoršavale makroekonomske prilike, tako će rasti i udjeli loših kredita. Daljnji skok bit će i brži prema zakonitostima depresijske spirale – komentira profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović, koji se boji da će problemi s otplatama kredita prerasti u sistemski rizik ako se ništa ne promijeni u ekonomskoj i monetarnoj politici. – To je gotovo nerješiva situacija za banke jer fiskalna i monetarna politika idu u smjeru dodatnog stezanja i pogoršanja likvidnosti. Iz razgovora s ljudima iz banaka dolazi se do zaključka da je stanje lošije nego što se prikazuje jer postoje brojni reprogrami, a i bez njih stanje se može nazvati dramatičnim – kaže Lovrinović.

Inače, opsežne podatke o višegodišnjem kretanju loših kredita prema sektorima i valutama HNB je objavio na svojim stranicama bez popratnih komentara. Lovrinović smatra da odgovornost za stanje u zemlji leži i na monetarnoj politici jer su tijekom krize smanjili novčanu masu za 6 milijardi kuna.

– To što na računima banaka ima 4 ili 5 milijardi kuna nije opravdanje za smanjenje novčane mase – dodaje Lovrinović.

preneseno sa: vecernji.hr

Objavljeno: 21.8.2012.
Pogleda: 6079
Tagovi: krediti