Zahvaćanje svih kamata na štednju državi donosi oko 450 mil. kuna poreza

 

Odustajanjem od izuzeća u oporezivanju kamata na Vlada duplo dobiva: više novca proračunu i manji trošak oporezivanja.

Ministar financija Boris Lalovac posljednjih je dana u svojevrsnom roadshowu povodom novosti u poreznom sustavu koje će se ugraditi u skori rebalans ovogodišnjeg i plan proračuna za iduću godinu.

Razumljivo, mnogo više i on ističe povećanja plaća kojima će rezultirati viša neoporeziva osnovica i pomicanje praga najviše stope poreza na dohodak, nego očekivane učinke uvođenja 12-postotnog poreza na kamate na štednju. Činjenica je da će se oporezivanjem kamata uzeti građanima manje nego što bi trebali dobiti rasterećenjem plaća, no činjenica je i da će efekt oporezivanja kamata na kraju biti osjetno veći nego da se ostalo pri ideji oporezivanja kamata uz izuzeće tzv. štićenog dohotka i definiranje praga prihoda od kamata (12.000 kuna).

 

200mil.

kuna u proračun bi uz trenutne kamatne stope dalo oporezivanje uz 'štićeni dohodak'

Odustajanjem od izuzeća država će u konačnici ubrati više nego dvostruko više poreza. Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a o prosječnim kamatnim stopama i stanju pojedinih vrsta depozita sektora stanovništva (za svibanj), građanima bi prema trenutnim uvjetima pripalo nepunih četiri milijarde kuna kamata. Uz stopu oporezivanja od 12 posto proizlazi da bi na to platili oko 470 milijuna kuna poreza, a nastavi li se trend lagana pada kamatnih stopa na kraju godine porezna bi računica mogla dati oko 450 milijuna kuna poreza. Da je Vlada ostala pri prvotnom planu i novim porezom zahvatila samo deponente s više od 12.000 kuna prihoda od kamata, od tog bi poreza danas ubrala tek nešto više od 200 milijuna kuna.

To je čak stotinjak milijuna kuna manje od efekta kojim je Vlada baratala u prvim najavama oporezivanja kamata. Djelomično je razlika objašnjiva činjenicom da su u međuvremenu prosječne kamate na depozite pale. Procjenjuje se da bi uz današnje kamatne stope u slučaju neoporezivanja kamatnih prihoda ispod 12.000 kuna godišnje, oporezivanjem bilo zahvaćeno približno 1,7 milijardi kuna kamata.Kamate će se ubuduće vjerojatno oporezivati na način sličan onome kod dividendi; banke će prilikom pripisa kamata ustezati iznos poreza. Imajući u vidu troškove oporezivanja i angažman porezne administracije, evidentno je da je Vlada odustajanjem od izuzeća na dvostrukom dobitku: više novca proračunu i manji trošak oporezivanja.

 

Izvor: poslovni.hr

 

Objavljeno: 9.9.2014.
Pogleda: 5250
Tagovi: financijske institucije