ZPK ne donosi samo štetu bankama, već i kaos u praksi

 

Učinak zakona dvojben HNB upozorava na to da će samo dio klijenata imati niže rate, a neki čak i više.

Podignu li zastupnici ruke za kontroverzne izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK), primjena u praksi mogla bi dovesti do kaosa. Osim što će banke imati samo u prvoj godini stotinjak milijuna eura štete, klijenti će plaćati drastično različite kamatne stope ovisno o danu kad su podigli kredit, upozorio je HNB.

Vlada je, da zaštiti klijente od samovolje banaka, odredila da promjenjivi dio kamate bude vezan isključivo uz objektivne promjene cijene novca na financijskim tržištima, no za HNB je praktično rješenje sporno. Zakon je predvidio da referentni parametar za kredite u švicarcima bude Libor na franak, no on je “vrlo slabo” povezan s realnom cijenom refinanciranja banaka. To dokazuje povijest: kamatne stope na kredite u švicarcima padale su do početka 2007. iako je libor na franak tada bio u usponu, a kad se početkom krize Libor za CHF naglo srušio, kamate na kredite snažno su rasle. Libor je i dalje znatno niži od stvarnog troška financiranja banaka. Niz je razloga za to, a ključni premija rizika države. Budući da ne odražava stvarni trošak, primjena Libora donijela bi drastično različite učinke na anuitete koji bi isključivo ovisili o trenu odobravanja kredita. Onima koji su kredit podigli 2007. i 2008. kamatne stope pale bi na oko 1 posto, a ostalima ostale između 4 i 5 posto ili bile čak više. U slučaju da franak oslabi, efekt bi bio različit za svakog klijenta. Uz aktualni tečaj, rata ne bi bila drukčija onima koji kredit otplaćuju od početka 2003., za razliku od onih koji su otplaćuju od srpnja te godine. Zbog fluktuacija tečaja rata bi se mogla znatno mijenjati: tako bi se u jednom mjesecu mogle primjenjivati odredbe zakona, a već idućeg mjeseca - ne.

“Izmjene bi mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka, pa bi ukupni kumulativni učinak mogao biti mnogostruko veći. To bi moglo utjecati na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite, kao i njihovu sposobnost apsorpcije šokova iz okružja, a moglo bi potaknuti i snažnije razduživanje”, upozorio je HNB. Štetu u visini petine ovogodišnje dobiti zbrajat će banke samo u prvoj godini, a pad ponajviše od smanjenja kamate na kredite u švicarcima procijenjen na godišnjih 645 mil. kn u početku, neće biti izolirani slučaj samo u 2013., već i u idućih 20-ak godina računa li se prosječan životni vijek stambenog kredita.

Izvor: Poslovni.hr

Objavljeno: 4.11.2013.
Pogleda: 5191
Tagovi: financijske institucije