Sve velike banke i teleoperateri sudjelovat će u otpisu dugova građanima

 

Teleoperateri i banke otpisivat će dugove u visini do 10.000 kuna, dok će država opraštati do 25.000 kuna duga.

Do konca lipnja sporazumom o jednokratnom otpisu duga za najsiromašnije građane blokiranih računa dulje od godinu dana, koji je Vlada danas prihvatila, u olakšanje financijske situacije uključit će sve velike banke - Privredna, Zagrebačka, Hypo, Erste, Raiffeisen i Splitska banka, kao i teleoperateri – Vip, HT i Tele2, te gradovi Zagreb, Split, Osijek i Rijeka, dok će sudjelovati i pojedine državne tvrtke i javne ustanove, konkretno HRT, Hrvatska poštanska banka, HBOR, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatske šume, HŽ, DAB i Fond za naknadu oduzete imovine, ali i ZAMP. Teleoperateri i banke otpisivat će dugove u visini do 10.000 kuna, dok će država opraštati do 25.000 kuna duga. 

Akcija, koju premijer Zoran Milanović vidi dokazom humanosti njegove Vlade, neće se nakon lipnja više ponoviti, a nakon provedbe otpisa ubuduće će se ovakvi problemi građana moći  rješavati kroz osobni stečaj, čije se zakonsko uvođenje, kako je istaknuto na vladinoj sjednici, priprema. 

U ovoj mjeri dugove će se moći otpisati građanima iz dvije kategorije - korisnicima socijalnih naknada i invalidnina, te građanima čija su mjesečna primanja do 2500 kuna ili 1250 ako je riječ o samcima. Uvjet je i da građani kojima se će se otpisati dugovi ne posjeduju imovinu i oročenu štednju, ugovore o stambenoj štednji i depozite u kreditnoj uniji, a kojima bi mogli pokriti dugovanja. Građani koji će sudjelovati u ovoj akciji moraju sa svojim dugovima biti evidentirani u Fininom Očevidniku redoslijeda za plaćanje, i to s ukupnim kumulativnim  iznosom do 35 tisuća kuna, pri čemu taj iznos uključuje glavnicu, ali ne i kamate na evidentirani iznos duga, niti naknadu za izvršenje osnova za plaćanje. Koncem rujna prošle godine ukupno je dug blokiranih građana koji ne prelazi 10 tisuća kuna bio 210,4 milijuna kuna, dok im je iznos kamata na evidentirani dug i naknade prelazio 113 milijuna kuna. Na banke se od toga odnosilo 45 milijuna kuna, uz 21,7 milijuna kuna kamate, dok su dugovi teleoperaterima iz ove skupine građana dosegli bili 91,9 milijuna kuna, a kamata na taj iznos bila je 56,5 milijuna kuna. Bankama je spomenuti iznos dugovalo 12 i pol tisuća građana, a operaterima njih 31 i pol tisuća. Državi je pak do 10 tisuća kuna dugovalo 10 tisuća građana, a ukupan dug je 16,7 milijuna kuna, dok je gradovima i županijama dugovalo 4 tisuće građana gotovo 7 milijuna kuna. 

Logično, krupnije su brojke kod blokiranih građana čiji dug prelazi 10 tisuća kuna - ukupno je iznosio 876,5 milijuna kuna, s time da je kamata na taj iznos 496 milijuna kuna, a u toj skupini dužnika ukupno je njih 127 tisuća. No, iznos duga i broj dužnika iz ove grupe na koje će se moći primijeniti sporazum o oprostu biti će manji kada se primjeni kriterij da se kao dužnici mogu pojaviti samo oni dužnici kojima se od ukupno 35 tisuća blokade najviše 25 tisuća odnosi na dug prema vjerovnicima iz skupine A, te kada se primijeniti i socijalni kriteriji. 

Ministrica socijalne politike Milanka Opačić dobila je tjedan dana da utvrdi protokol za postupanje u provedbi sporazuma, a nakon potpisivanja sporazuma o oprostu provodit će se trogodišnji nadzor tijekom kojeg će dužnik podnositi izvještaje o promjenama vezanima uz imovinu. Nakon tri godine podaci o otpisu duga biti će brisani iz registra otpisa. 

Izvor: Poslovni.hr

Objavljeno: 16.1.2015.
Pogleda: 3608
Tagovi: financijske institucije