Novi prijedlog: Bankama 100-postotni porez na razliku u tečaju franka

 

Dio bankara predlaže da se razlika između stvarnog i fiksiranog tečaja franka oporezuje stopom od 100 posto, a država bi prikupljeni iznos kao socijalnu mjeru transferirala građanima. Za Udrugu Franak prijedlog je neprihvatljiv - tvrde da je tečaj od 6,39 kuna za franak nepravedan i previsok 


Dio bankarskog sektora spreman je prihvatiti produženje trenutno privremenog rješenja problema dužnika u švicarskim francima kojim je tečaj franka zamrznut na 6,39 kuna, ali uz drugačiju zakonsku regulativu, piše Novi list.

Iako o tome nitko ne želi službeno govoriti, dio bankara sklon je da se razlika između stvarnog i fiksiranog tečaja franka oporezuje stopom od 100 posto, odnosno da cijeli iznos pripadne državi, koja bi ga onda kao socijalnu mjeru transferirala građanima, doznaje Novi list iz više izvora.

Građani bi i ubuduće plaćali isti iznos rata, država ne bi ubirala zaradu, a banke bi svojim inozemnim vlasnicima mogle objasniti da je riječ o porezu koji je uvela Vlada i da se teško protiv toga mogu boriti.

Izvori Novog lista navode da su pregovori djelomično zamrli upravo zbog toga što se banke ne mogu složiti oko zajedničkog prijedloga koji bi značio da su spremne ponuditi nešto više od rješavanja problema socijalno najugroženijih građana.
Ovaj najnoviji prijedlog iz dijela njihovih redova, piše Novi list, ne znači da su banke spremne popustiti, nego da su izračunale što im nosi najmanju štetu.

Bilo kakva konverzija kredita, pa i samo onih koji su korišteni za kupnju jedine nekretnine, donijela bi znatno veći trošak i bankama i dužnicima.

Bankama ne odgovara da odjednom podnesu trošak, a svjesne su da su njihovi dužnici iscrpljeni i da im šteti povećanje broja onih koji ne mogu plaćati kredite.

U Vladi o ovom prijedlogu banaka ne žele govoriti, ali ističu da će voditi računa o tome da se trajnim rješenjem, kakvo god ono bilo, dužnici u švicarcima ne dovedu u lošiju situaciju od trenutne.

O uvođenju poreza kao rješenju problema već se raspravljalo, ali tada se govorilo da bi Vlada bankama uvela porez na aktivu u švicarskim francima- Čini se da je ta ideja u međuvremenu otpisana.

Udruga Franak prijedlog bankara smatra neprihvatljivim. Tvrde da je tečaj od 6,39 kuna za švicarski franak nije realan i da bi samo zamrznuo sadašnje neodrživo stanje, prenosi Hina.


Ivan Kontrec, koordinator Udruge Franak, kaže kako se dosad uvijek pričalo o tečaju od 5,30 do 5,40 kuna za jedan franak te da im je tečaj d 6,39 kuna apsolutno neprihvatljiv.

"To bi možda jednim dijelom i bilo u redu da su banke bile zadužene u punom iznosu u toj valuti u trenutku kada su nam davale kredite u francima. Međutim, nitko ne zna u kojim su one iznosima bile zadužene. To je stvar HNB-a i na središnjoj je banci da to istraži. Tečaj od 6,39 kuna za jedan franak nama je neprihvatljiv, to je previsok i nepravedan tečaj", kaže Kontrec.

Koordinator Udruge Franak navodi kako je 10.000 ljudi koji su digli kredite u francima pred ovrhom, da se riječ o 10.000 obitelji koje ne vide izlaz iz očajnog stanja te kako bi im rješenje problema koji predlaže dio bankara samo otežalo izlazak iz krize.

Pregovori o kreditima u 'švicarcima' između banaka i Udruge Franak, uz posredovanje države, zamrznuti su već mjesecima, kao i tečaj franka za korisnike kredita.

No, najesen bi, smatra Kontrec, trebalo riješiti taj problem, a očekuje da će se tada i saborski zastupnici više baviti tim pitanjem. Očekuje da se tada riješi barem problem glavnica, koje bi se trebale konvertirati u eure ili kune po nekom prihvatljivom tečaju.

"Vjerujem kako većina korisnika kredita u francima ne bi imala ništa protiv da se glavnica iz švicarca prebaci u eure. Ne trebamo tražiti previše i ne želimo biti privilegirani u odnosu na korisnike kredita u eurima kako to neki žele prikazati", zaključuje Kontrec.

Udio loših kredita u stambenim kreditima trenutno je 12,23 posto, što na iznos od oko 50 milijardi kuna znači da je trenutno nenaplativo oko šest milijardi kuna stambenih kredita.

Primijeni li se taj postotak na ukupan broj dužnika, dobiva se statistička slika prema kojoj oko 15 tisuća građana ima problema s otplatom stambenih kredita.

Treba napomenuti da je ovo približna računica koja se temelji na iznosu prosječnog stambenog kredita u odnosu na ukupni portfelj, a ne na iznosu prosječnog nenaplativog stambenog kredita.

Iako je postotak nenaplativih kredita u francima najveći, blizu su i nenaplativi kunski krediti s udjelom od 12,15 posto.

Udjel nenaplativih kredita u stambenim kreditima s valutnom klauzulom u eurima je najmanji, samo 5,64 posto, ali takvih je dužnika najviše. Statistički, primijenimo li postotak udjela nenaplativih stambenih kredit u eurima u ukupnom portfelju na broj kredita, ispada da oko sedam tisuća dužnika u eurima nije u stanju vraćati svoj kredit.

Izvor: Banka.hr

Objavljeno: 13.7.2015.
Pogleda: 2934
Tagovi: financijske institucije