'Kolaps eura je neizbježan, hitno mijenjati eurozonu'

 

'Think tank' Jacques Delors Institut ističe da si politika ne može priuštiti otezanje unatoč rastu euroskepticizma.

Euro vjerojatno neće preživjeti sljedeću veliku krizu i hitno treba mijenjati monetarnu uniju da se izbjegne neizbježni kolaps.

Upozorenje je to iz novog izvješća think tanka Jacques Delors, jednog od arhitekata jedinstvene europske valute, pod nazivom "Popraviti i pripremiti - rast i euro nakon Brexita". Autori izvješća, grupa akademika, stručnjaka i nekadašnjih 'policy makera' diljem Europe, svjesni su prepreka jačanju integracijskih trendova u poljuljanoj Uniji nakon Brexita i sve glasnijeg uspona euroskepticizma, no ističu da si politika ne može priuštiti otezanje. "Reforma eura možda nije popularna, ali je esencijalna i goruća: u nekom trenutku Europu će zadesiti nova ekonomska kriza. Ne znamo hoće li se to dogoditi unutar šest tjedana, šest mjeseci ili šest godina. No, u postojećem izdanju nije vjerojatno da je euro preživi", prenosi Bloomberg iz izvješća.  

Reforma u tri koraka
Autori predlažu preslagivanje u tri koraka. U prvom predlažu brze 'zakrpe' poput jačanja Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), bankovne unije i koordiniranja ekonomskih politika. Potom bi na relaciji sjever - jug uslijedio 'quid pro quo' mehanizam poticanja reformi investicijama da se problematični jug (konačno) motivira na reforme.

Treći korak, kontroverzan i opcionalan, premda važan, podrazumijeva da se eurozona transformira u federalnu strukturu s podjelom rizika i suvereniteta. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti ističe da je problem suštini jednostavan, ali ne i rješenje. "Predložene mjere učvrstile bi poziciju eura, no samo su surogati. Budućnosti eurozone i eura nema bez političke unije", kaže Brkić. Dodaje da je realizacija projekta "Sjedinjenih Europskih Država" upitno izvediva te da budućnost Europe za 20, 50 ili 100 godina neće tako izgledati, već će rješenje biti "novo, originalno i autohtono". 
Otpor članica
S ekonomske strane, uz ostalo, eurozonu muče problem slabe mobilnosti radne snage te rigidnost plaća, što otežava funkcioniranje monetarne unije, objašnjava profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Boris Cota. "Uz ta ograničenja, eurozona može opstati jedino da zaživi kao transferna unija u kojoj bi se značajan dio nacionalnih budžeta prenio na središnji europski proračun, i to sa sadašnjih jedan na barem 20 posto.

Članice to zasad nisu voljne učiniti, posebno one stare, zbog pitanja moralnog hazarda bojeći se da bi se novac olako trošio, a reforme izbjegavale", ističe Cota. Hrvatska zasad nema uvjete za euro, ali namjerava ga uvesti pa je, kako je rekao guverner Boris Vujčić, naš interes da "kuća u koju želimo useliti bude čvrsta i uredna". "Ako i dalje postoji konsenzus politike za održavanje stabilnog tečaja, bilo bi poželjno uvesti euro što prije. Osobno mislim da to ne treba siliti dok EU ne donese mjere da on ima budućnost", zaključuje Cota.

 

Izvor: www.poslovni.hr, 21.09.2016.

Objavljeno: 21.9.2016.
Pogleda: 382
Tagovi: financijske institucije