Štednju građana iz banaka treba usmjeriti na burzu

 

Da bi se povećala potražnja na tržištu kapitala potrebno je, između ostaloga, poreznim izmjenama destimulirati štednju građana u obliku gotovine, štednih depozita i nekretnina, smatra Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e

Veličina tržišta kapitala mjerena tržišnom kapitalizacijom u Hrvatskoj ne zaostaje za većinom zemalja srednje i istočne Europe ali zbog jako malog udjela dionica s kojima se aktivno trguje, burzovni promet je znatno niži u odnosu na većinu zemalja Europske unije (EU), rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), u četvrtak tijekom prezentacije na temu “Perspektive tržišta kapitala u okruženju povišenih makroekonomskih i geopolitičkih rizika“, održanoj u četvrtak u Rovinju, na konferenciji “Izazov promjene“.

Organizator trodnevne konferencije koje traje do 25. listopada je Zagrebačka burza u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
“Dok burzovni indeksi u većini zemalja Europske unije bilježe stabilan rast od 2012., cijene na domaćem dioničkom tržištu komparativno stagniraju, a što je posljedica globalnih čimbenika, ali i lokalnih idiosinkratskih događaja. Istodobno se poduzeća, posebno manja, suočavaju s izazovom pribavljanja izvora financiranja za svoja ulaganja, no i dalje ih nerado traže putem domaćeg tržišta kapitala”, rekao je Žigman.

Građani ušteđevinu drže u bankama
“S druge strane, razmjerno visoka sklonost štednji kućanstava se, čak i u okruženju niskih kamenih stopa, ne prelijeva na tržište kapitala već građani i dalje svoju ušteđevinu drže u bankama“, istaknuo je  Žigman.
Dodao je kako treba uzeti u obzir da su i na svjetskoj i na europskoj sceni izraženi makroekonomski i geopolitički rizici, a negativne kamatne stope prisiljavaju institucionalne investitore na traženje većih prinosa i promjenu konzervativnih strategija. U tim okolnostima, naglasio je, treba odgovoriti na te izazove i provesti odgovarajuće promjene i na strani ponude i na strani potražnje kako bi se potaknulo ulaganje kroz domaće investicijsko tržište te stvorio okvir za rast novih perspektivnih prilika kroz daljnji razvoj Unije tržišta kapitala.

Da bi se povećala potražnja na tržištu kapitala u Hrvatskoj bit će potrebno, prema Žigmanovu mišljenju, povećati razinu financijske i informatičke pismenosti, poreznim izmjenama destimulirati štednju građana u obliku gotovine, štednih depozita i nekretnina te olabaviti ograničenja i uvjete za ulaganja velikih, institucionalnih investitora, što je dijelom već učinjeno.

Kako bi se povećala ponuda na tržištu kapitala bit će potrebno razviti strateške segmente tržišta za sve tipove poduzeća, implementirati tehnološke inovacije i tako unaprijediti i pojeftiniti tržišno financiranje te regionalnim povezivanjem povećati atraktivnost financiranja putem tržišta kapitala, dodao je predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.

Razvoj Unije tržišta kapitala i domaćeg tržišta
Istovremeno, regulatori u tome mogu pomoći daljnjim razvojem Unije tržišta kapitala (CMU) koja će očuvati europski gospodarski i financijski suverenitet i stabilnost na području cijele Europske unije. To će omogućiti na većem tržištu, prema istim pravilima, razvoj novih investicijskih proizvoda, mogućnost da se putem tržišta kapitala financiraju sve tvrtke, neovisno o njihovoj veličini, stimuliranje ‘zelenog/održivog’ financiranja koje će dugoročno doprinijeti zaštiti okoliša i dr.

“Osim što će hrvatsko tržište pripadati Uniji, razvijat ćemo dodatno vlastito tržište kroz nacionalno reguliranje crowdfundinga, jačanje korporativnog upravljanja, osnaživanjem financijskog okvira za inovacije i tehnološki razvoj kroz primjere kao što su Inovacijski Hub Hanfe te usmjeravanje dijela investicija mirovinskih fondova u start-up poduzeća.”

Sve to, smatra Žigman, doprinijet će da se lakše nosimo s globalnim i europskim izazovima te zastojem u razvoju s kojima je godinama suočeno domaće tržište kapitala.

 

Izvor: www.tockanai.hr, 25.10.2019.

Objavljeno: 28.10.2019.
Pogleda: 79
Tagovi: financijske institucije, štednja