Teorija preferencije likvidnosti

obveznice ili nekog drugog vrijednosnog papira. Stoje veća izvjesnost realizacije očekivane cijene veća je i likvidnost financijskog instrumenta. Kako ulagači preferiraju likvidnost, a obveznice s dužim vremenom do dospijeća pokazuju veću varijabilnost tečajeva od onih s kraćim vremenom, drugim riječima sadrže veći rizik, izdavatelji vrijednosnih papira, kako bi potakli ulagače na kupnju obveznica koje imaju dulje dospijeće, moraju istima dodati tzv. premiju rizika odnosno premiju za gubitak likvidnosti. Na taj će način viša stopa prinosa kao naknada za veći rizik potaknuti ulagače da ulažu sredstva i u vrijednosne papire s dužim rokom dospijeća.
Na određeni način teorija preferencije likvidnosti može se reći da je svojevrsna varijanta teorije očekivanja. Razlog tome je što teorija pretpostavlja da investitori (kupci obveznica) pri ulaganju pozitivno reagiraju na očekivani prinos, a negativno na rizik, odnosno važu između prinosa i rizika kada odlučuju o uvrštenju neke obveznice u svoj investicijski portfolio. U tom smislu ova teorija nadopunjuje teoriju očekivanja, a može bitno promijeniti ishod. Ako se promatraju ove dvije teorije zajedno može se govoriti o teoriji pristranih očekivanja.2
Ako se očekuje da će kamatne stope u budućnosti biti iste kao danas onda će prema teoriji očekivanja krivulja prinosa biti ravna - horizontalna. Prema teoriji preferencije likvidnosti će, međutim, krivulja prinosa poprimiti rastući oblik jer svojim očekivanjima ulagači dodaju premiju likvidnosti koja raste usporeno s većim rizikom koji rezultira povećanjem vremena do dospijeća financijskog instrumenta. U slučaju da ulagači očekuju sniženje kamatnih stopa odnosno budućih prinosa, prema teoriji očekivanja krivulja prinosa bila bi padajuća. Međutim, dodavajući premiju likvidnosti ona može biti ravna ili čak rastuća.
Doprinos je teorije preferencije likvidnosti što u objašnjenju krivulje prinosa uzima u obzir Činjenicu da ulagači prilikom kupnje obveznica uvažavaju kako stopu prinosa tako i rizik. Iz toga slijedi objašnjenje da je krivulja prinosa većinom poprimala rastući oblik, stoje empirijskom analizom i potvrđeno. Do padajućeg oblika krivulje prinosa došlo bi samo iznimno, u slučaju kada bi očekivanja padajućih prinosa nadmašila premiju likvidnosti.

HUFA, Priručnik za polaganje ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika

Ili pretraži po slovima

  1. A
  2. B
  3. C
  4. Č
  5. D
  6. E
  7. F
  8. G
  9. H
  10. I
  11. J
  12. K
  13. L
  14. M
  15. N
  16. O
  17. P
  18. R
  19. S
  20. Š
  21. T
  22. U
  23. V
  24. Z
  25. Ž