Blagajnički zapisi su vrlo učinkoviti oblik mobiliziranja novčanih sredstava. U tržišno nedovoljno razvijenim gospodarstvima, bez razvijenog tržišta vrijednosnih papira, poslovi u svezi izdavanja i upisa blagajničkih zapisa su vrlo učinkovit instrument monetarno-kreditne politike, ali i pasivni bankarski posao (za poslovne banke).
Blagajnički zapisi se izdaju na okrugle svote. Mogu biti denominirani u domaćoj ili u stranoj valuti. Kupac (upisnik) blagajničkih zapisa se odlučuje o visini upisane svote prilikom upisa.
Središnja banka kao izdavalac blagajničkih zapisa, se obvezuje upisniku takvoga vrijednosnog papira isplatiti u određenom roku upisani iznos na koji glasi blagajnički zapis uvećano za ugovorenu kamatu.
Blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke denominirani su u iznosima od 100.000 kuna s rokom dospijeća 35, 91 ili 182 dana. Od travnja 1999. Hrvatska narodna banka izdaje i blagajničke zapise denominirane u njemačkim markama i američkim dolarima s rokovima dospijeća 63, 91, 182 i 364 dana.