Zašto naše banke imaju tako visoku stopu adekvatnosti kapitala

 

Portal moj-bankar.hr odlučio je provesti analizu adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka u odnosu na one u regiji

. Adekvatnost kapitala kao pokazatelj, prikazuje sposobnost banke da absorbira gubitke, tj. što je viši kapital banke veći je kapacitet za apsorbciju gubitaka nastalih lošim plasmanima. Tako definiran, moglo bi se reći da adekvatnost kapitala štiti vjerovnike banke, prije svega štediše, od loših platiša.
Analiza bankarskih sustava u istočnoj i srednjoj Europi pokazuje da su naše banke skoro pa rekorderi po visini kapitala koji posjeduju. Naime, prema usporednoj i ujednačenoj metodologiji koju koristi RBI, ispada da smo odmah do Srbije, sa 18.8% čvrsto na drugoj poziciji u regiji. Iako HNB zahtjeva da stopa adekvatnosti iznosi 12% (u realnosti je to efektivnih 14%) naš sustav daleko prebacuje minimalno definiranu granic. Mišljenja smo da sustav u cijelini ima dovoljno kapitala da abosrbira dodatno pogoršanje gospodarske situacije, osim u slučaju bankrota države u kojem slučaju se ne bi spasile ni banke.

Isto tako, na sreću, malo je vjerovatno da ćemo doći u situaciju Slovenije, koja je u krizu upala zbog banaka, poglavito zbog državne NLB, a situacija je u Sloveniji postala „vruća“ kada je Europa odlučila da banke koje posluju u EU moraju imati minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od 9% (što je više od međunardonih 7% definiranih Baselom).

adekvatnost kapitala

Ipak, postavlja se pitanje zašto banke ne plasiraju agresivnije svoje kredite kad već imaju toliko kapitalnih rezerva. Tako na primjer Volksbanka, Zagrebačka, Hypo ili pak PBZ sve imaju stopu kapitala iznad 20%, što je daleko iznad propisanog minimuma HNB-a. S druge strane postoje manje banke koje imaju relativno nižu stopu kapitala kao na primjer Vaba ili Croatia banka, za koje se najavljuju dokapitalizacije od strane „državnih fondova“ koji su pak dio kapitala namaknuli zaduživanjem kod ovih drugih. „zdravijih banaka“.
Iako je situacija malo apsurdna, bankarski sustav je relativno siguran, ali ima i nešto municije da pokrene gospodarstvo. Još kad bi manje likvidnosti i plasmana odlazilo državi, a više poduzećima i stanovništvu možda bi se stvari na bolje pomakle brže.
 

Objavljeno: 30.10.2012.
Pogleda: 7796
Tagovi: krediti