U kontekstu usporenog oporavka hrvatskog gospodarstva od posljedica svjetske financijske krize koja je započela daleke 2008. godine zanimljivo je usporediti kakva je struktura domaćih plasmana hrvatskih poslovnih banaka u odnosu na banke u regiji i europski prosjek. Dok poduzeća vape za likvidnošću a građani se nevoljko odlučuju na nove kredite zbog straha od gubitka posla i postojeće, već prevelike zaduženosti, struktura plasmana domaćih banaka i dalje pokazuje da su im građani najdraže mušterije.